O Parlamentu

Često postavljana pitanja

Isprintaj sadržaj Pošalji sadržaj

vrh strane

 

Kada je uspostavljena Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine?

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine uspostavljena je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je usaglašen u gradu Dejtonu (SAD), tokom novembra, a potpisan 14. decembra 1995. u Parizu. Ovaj najviši zakonodavni organ Bosne i Hercegovine sastoji se od dva doma - Predstavničkog doma i Doma naroda.

vrh strane

 

Koliko traje mandat članova PSBiH?

Mandat izabranih članova Parlamentarne skupštine do 2002. bio je dvije godine a nakon izbora 2002. oni se biraju i delegiraju na mandat od četiri godine.

vrh strane

 

Kako je nastao Ustav Bosne i Hercegovine?

Ustav Bosne i Hercegovine sastavni je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg pod nazivom Dejtonski mirovni sporazum, koji je parafiran 22. novembra 1995. u američkom gradu Dejtonu a potpisan 14. decembra 1995. u Parizu.

Tekst Ustava BiH predstavlja Aneks 4 usvojenog mirovnog sporazuma, a njime je Bosna i Hercegovina transformirana u složenu i decentraliziranu državnu tvorevinu s dva entiteta - Federacijom BiH i Republikom Srpskom. Izvorni tekst Ustava BiH napisan je na engleskom jeziku.

vrh strane

 

Koliko članova ima Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i kako se oni biraju?

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ima 15 delegata, od kojih dvije trećine (po pet Bošnjaka i Hrvata) čine delegati iz Federacije BiH a jednu trećinu (pet Srba) delegati iz Republike Srpske.

Nominirane bošnjačke, odnosno hrvatske delegate iz Federacije BiH biraju bošnjački, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH, dok delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.

Kvorum čini devet članova Doma naroda, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata.

vrh strane

 

Koliko članova ima Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i kako se oni biraju?

Predstavnički dom ima 42 člana, od kojih se dvije trećine biraju s teritorije Federacije BiH, a jedna trećina s teritorije Republike Srpske.

Članovi Predstavničkog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa Izbornim zakonom, a većina svih članova izabranih u Predstavnički dom čini kvorum.

vrh strane

 

Kako se saziva sjednica Doma naroda?

Predsjedavajući Doma, u dogovoru sa zamjenicima predsjedavajućeg, saziva sjednicu Doma i predlaže dnevni red prema radnom planu.

Poziv za sjednicu Doma dostavlja se delegatu najmanje sedam dana prije dana održavanja planirane sjednice, osim ako je poslovnikom drugačije propisano. Dnevni red, materijal pripremljen za sjednicu i, ako je to slučaj, zapisnik prethodne sjednice dostavlja se delegatu s pozivom za sjednicu.

U hitnim slučajevima i na zahtjev jednog kluba naroda ili najmanje pet delegata, ili na osnovu vlastite odluke, predsjedavajući može sazvati sjednicu u roku od tri dana. U tom slučaju dnevni red sjednice može biti predložen za vrijeme njenog održavanja.

vrh strane

 

Šta je i kako radi Kolegij Doma naroda?

Kolegij Doma čine: predsjedavajući, te prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma.

Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, u skladu sa Ustavom BiH, zakonom i Poslovnikom.

Uz ostala ovlaštenja, Kolegij Doma naroda razmatra inicijative i prijedloge podnesene Domu u vezi s njihovom usklađenošću s Poslovnikom, ostvaruje saradnju s političkim strankama, organizacijama i udruženjima građana, obavlja konsultacije u vezi s pripremanjem dnevnog reda sjednice Doma, i konsultacije u vezi s pripremanjem mogućeg radnog plana i druge poslove koje mu Dom i Poslovnik stavljaju u nadležnost.

vrh strane

 

Koja su prava i dužnosti delegata u Domu naroda?

Delegat ima pravo i dužnost prisustvovati sjednici Doma i sjednici komisije Doma čiji je član. On učestvuje u njihovom radu i angažira se na pronalaženju rješenja i donošenju odluka kojima se osigurava izvršavanje ustavnih ovlaštenja institucija BiH.

U ostvarivanju svojih dužnosti svaki delegat može učestvovati u radu komisije čiji nije član, bez prava glasa.

Delegat koji je spriječen da prisustvuje sjednici Doma ili sjednici komisije čiji je član, ili koji mora napustiti sjednicu za vrijeme njenog trajanja, na vrijeme obavještava predsjedavajućeg Doma ili predsjedavajućeg komisije i iznosi razloge svog odsustva.

Delegat ima pravo inicirati usvajanje, izmjene ili dopune zakona i drugih akata, te primjenjivati druge postupke sadržane u Poslovniku, o čemu se Dom obavezno izjašnjava.

vrh strane

 

Kako se osnivaju klubovi u Domu naroda?

Nakon što delegati daju svečanu izjavu, Dom osniva tri kluba delegata konstitutivnih naroda: Klub delegata bošnjačkog naroda, Klub delegata hrvatskog naroda i Klub delegata srpskog naroda.

Klubovi naroda osnivaju se kao oblik djelovanja delegata u Domu, naročito u pripremi, predlaganju i razmatranju tačaka dnevnog reda sjednice Doma.

Svaki klub naroda samostalno uređuje svoju organizaciju i način rada te bira predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg.

Radi stvaranja povoljnih uslova za učešće klubova naroda u aktivnostima Doma, nadležna komisija odlučuje i godišnje izvještava Dom o preraspodjeli finansijskih sredstava, prostorija, kao i administrativnih, tehničkih i drugih usluga za rad klubova naroda.

vrh strane

 

Kako rade komisije Doma naroda?

Dom naroda osniva stalne i privremene komisije Doma i, zajedno s Predstavničkim domom, zajedničke stalne i privremene komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zadaci i sastav komisije utvrđuju se zaključkom Doma.

Komisija nema više od šest članova. Raspodjela mjesta mora biti proporcionalna klubovima naroda u Domu od kojih su dvije trećine članova izabrane s teritorije Federacije BiH, a jedna trećina s teritorije Republike Srpske.
Komisija među svojim članovima, iz tri konstitutivna naroda, bira predsjedavajućeg, te prvog i drugog zamjenika predsjedavajućeg.

Komisija daje mišljenja, podnosi prijedloge i izvještaje Domu i obavlja druge poslove kako je propisano Poslovnikom ili zakonom. Komisija odlučuje o pitanjima koja su joj određena glasanjem u Domu, što neće uključivati i odgovornost za usvajanje zakona.

Komisija podnosi Domu jednom godišnje izvještaj o svom radu.

vrh strane

 

Kome i kako delegati Doma naroda mogu postavljati delegatska pitanja?

Delegati mogu postavljati pitanja Vijeću ministara BiH ili bilo kojem njegovom članu, odnosno svim institucijama BiH. Pitanja se odnose na specifične činjenice, situacije ili na službene informacije iz nadležnosti institucija BiH. Pitanja se mogu postavljati i Uredu visokog predstavnika za BiH i predstavnicima drugih međunarodnih organizacija u BiH.

Pitanja se podnose predsjedavajućem u pisanoj formi. Podnesak sadrži i izjavu – da li delegat traži usmeni odgovor na sjednici Doma ili pisani odgovor. U slučaju da ništa nije navedeno, smatra se da odgovor treba dati usmeno na sjednici Doma.

Odgovori na pitanja uvrštavaju se u dnevni red istim redoslijedom kojim su postavljana, ne kasnije od 30 dana od njihovog upućivanja. Prije početka postavljanja pitanja predsjedavajući obavještava Dom na koja pitanja je odgovoreno, a na koja nije.

Odgovor u pisanoj formi mora se dostaviti u roku do 30 dana.

Delegat ima pravo postaviti jedno pitanje i replicirati na odgovore do tri minuta. Pitanje se dostavlja Vijeću ministara BiH najmanje sedam dana prije održavanja sjednice.

vrh strane

 

Kako se saziva sjednica Predstavničkog doma?

Predsjedavajući Doma, u dogovoru sa zamjenicima predsjedavajućeg, saziva sjednicu Predstavničkog doma i predlaže dnevni red poslanicima prema radnom planu.

Poziv za sjednicu Doma dostavlja se poslaniku deset dana prije dana održavanja planirane sjednice, osim ako ovim poslovnikom nije drugačije propisano. Dnevni red, materijal pripremljen za sjednicu i, ako je to slučaj, zapisnik prethodne sjednice dostavljaju se poslaniku s pozivom za sjednicu.

U hitnim slučajevima i na zahtjev najmanje deset poslanika, zamjenika predsjedavajućeg ili prema vlastitoj odluci, predsjedavajući može sazvati sjednicu u roku kraćem od deset dana. U tom slučaju, dnevni red sjednice može biti predložen za vrijeme njenog održavanja.

vrh strane

 

Šta je i kako radi Kolegij Predstavničkog doma?

Kolegij Doma čine: predsjedavajući, te prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma.

Prema Poslovniku Predstavničkog doma, Kolegij je zadužen za: ostvarivanje prava i dužnosti poslanika, koji su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti te izradu prijedloga kriterija kojima se reguliraju prava i obaveze poslanika na profesionalnom radu, zatim saradnju s Domom naroda, uključujući održavanje plenarne sjednice oba doma na svoj ili na zahtjev Kolegija Doma naroda, te za održavanje zajedničkih sjednica kolegija, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, u skladu sa Ustavom BiH, zakonom i Poslovnikom.

Također, Kolegij razmatra inicijative i prijedloge podnesene Domu u vezi s njihovom usklađenošću s Poslovnikom, odlučuje o tome koja je komisija nadležna za razmatranje prijedloga zakona i drugih inicijativa, odlučuje o upotrebi pečata Doma, koji će biti stavljen na svaki odobreni akt; ostvaruje saradnju s političkim strankama, organizacijama i udruženjima građana; odlučuje o tumačenju Poslovnika, dok pitanje ne regulira Dom, te obavlja i druga ovlaštenja dodijeljena Poslovnikom.

vrh strane

 

Koja su prava i dužnosti poslanika?

Poslanik ima pravo i dužnost prisustvovati sjednicama Doma i sjednicama komisija Doma čiji je član. On učestvuje u njihovom radu i angažira se na pronalaženju rješenja i donošenju odluka kojima se osigurava izvršavanje ustavnih nadležnosti institucija BiH.

U ostvarivanju svojih dužnosti poslanik može učestvovati u radu komisija čiji nije član, bez prava glasa.

Poslanik koji je spriječen prisustvovati sjednici Doma ili komisije čiji je član, ili koji mora napustiti sjednicu za vrijeme njenog trajanja, na vrijeme obavještava predsjedavajućeg Doma ili predsjedavajućeg komisije, te iznosi razloge svog odsustva.

Poslanik ima pravo inicirati postupak za usvajanje, izmjene ili dopune Ustava BiH, zakona i drugih akata, kao i primijeniti druge postupke sadržane u Poslovniku.

vrh strane

 

Kako se osnivaju klubovi poslanika u Predstavničkom domu?

Klubovi se osnivaju kao oblik djelovanja poslanika u Domu, posebno u pripremama i utvrđivanju dnevnog reda za sjednicu Doma. Klub mogu osnovati najmanje tri poslanika.

Poslanici koji nisu stupili ni u jedan poseban klub mogu biti članovi mješovitih klubova. Prava i dužnosti mješovitih klubova ista su kao i svih ostalih klubova.

Nezavisni poslanik ima ista prava i obaveze kao i poslanik koji je uključen u klub.

Klub ima predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg i samostalno uređuje svoju organizaciju i djelovanje.

Radi stvaranja povoljnih uslova za učešće klubova u aktivnostima Doma, Zajednička komisija za administrativne poslove odlučuje i godišnje izvještava Dom o preraspodjeli finansijskih sredstava, prostorija, kao i administrativnih, tehničkih i drugih usluga za rad klubova.

vrh strane

 

Šta su komisije Predstavničkog doma i kako se one osnivaju?

Predstavnički dom osniva stalne i privremene komisije Doma i zajedničke stalne ili privremene komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zadaci i sastav komisije utvrđuju se zaključkom Doma.

Stalne komisije Predstavničkog doma imaju devet članova, dok broj članova privremenih komisija može biti i manji. Popunjavanje komisija proporcionalno je veličini klubova poslanika u Domu, od kojih su dvije trećine članova izabrane s teritorije Federacije BiH, a jedna trećina s teritorije Republike Srpske.

Komisije među svojim članovima, iz tri konstitutivna naroda, biraju predsjedavajućeg, te prvog i drugog zamjenika predsjedavajućeg.

Komisije daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještaje Domu i obavljaju druge dužnosti kako je propisano Poslovnikom. Komisije odlučuju i o pitanjima koja im Dom prenese u nadležnost, s tim što se na komisije ne može prenijeti nadležnost za usvajanje zakona.

Komisije jednom godišnje Domu podnose izvještaj o svom radu.

vrh strane

 

Kome i kako poslanici mogu postavljati poslanička pitanja?

Poslanici mogu postavljati pitanja Vijeću ministara BiH ili bilo kojem njegovom članu, samostalnim upravama, zavodima i direkcijama. Pitanja se odnose na specifične činjenice, situacije ili dio informacije iz njihove nadležnosti.

Pitanja se podnose predsjedavajućem u pisanoj formi. Podnesak sadrži i izjavu - da li poslanik traži usmeni odgovor u Domu ili pisani odgovor. U slučaju da ništa nije navedeno, smatra se da odgovor treba biti dat usmeno na sjednici Doma.

Odgovori na pitanja mogu se dati odmah na sjednici ako su prisutni članovi Vijeća ministara BiH i ako su u mogućnosti odgovoriti. U slučaju da predstavnik Vijeća ministara BiH nije u mogućnosti dati odgovor, ostavlja mu se rok od 7 do 30 dana da pripremi odgovor. Odgovori se daju redoslijedom kojim su pitanja postavljana. Prije početka postavljanja pitanja predsjedavajući obavještava Dom na koja pitanja je odgovoreno, a na koja nije.

vrh strane

 

Kakva je procedura za usvajanje zapisnika sjednica domova?

Poslovnikom Predstavničkog doma i Doma naroda propisano je da se zapisnik sjednice predlaže na usvajanje na sljedećoj sjednici.

Svaki poslanik ili delegat ima pravo dati primjedbe na zapisnik, a odluke o opravdanosti primjedbi na zapisnik usvajaju se na sjednici bez rasprave. Ako su primjedbe usvojene, u zapisnik se unose odgovarajuće izmjene.
Zapisnik ili dio zapisnika na koji nisu iznesene primjedbe smatra se usvojenim.

vrh strane

 

Kada se i kako sazivaju zajedničke sjednice oba doma?

Zajedničke sjednice oba doma sazivaju predsjedavajući domova kada Zajednički kolegij procijeni da je to neophodno, zatim u svečanim prilikama, kao i u izuzetnim okolnostima, na zahtjev Predsjedništva BiH.

Zajedničkom sjednicom oba doma naizmjenično predsjedavaju predsjedavajući domova a dnevni red zajedničke sjednice oba doma utvrđuje Zajednički kolegij.

Prilikom donošenja odluka domovi se izjašnjavaju odvojeno i primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na odlučivanje u svakom domu. (opširnije u poslovnicima domova)

vrh strane

 

Šta radi Ustavnopravne komisija Doma naroda?

Ustavnopravna komisija Doma naroda prati provođenje Ustava BiH; razmatra pitanja značajna za ustavni poredak BiH i daje inicijativu za amandmane na Ustav BiH; ispituje i dostavlja Domu mišljenja o prijedlozima za amandmane na Ustav BiH; kada Dom ocijeni potrebnim, provodi javnu raspravu o prijedlozima amandmana na Ustav BiH ili prijedloga zakona, te obavještava Dom o rezultatima javne rasprave; razmatra prijedloge zakona koje Dom treba usvojiti, u vezi s njihovom usklađenošću sa Ustavom BiH i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade te Domu podnosi izvještaj s mišljenjem i prijedlozima i pravno-tehničkim ispravkama očiglednih grešaka u tekstu; razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja značajna za usklađenost pravno-tehničke obrade akata koje Dom treba usvojiti; dostavlja mišljenja Ustavnom sudu BiH; učestvuje u pripremi programa rada iz oblasti zakonodavne aktivnosti Doma; utvrđuje, zajedno s odgovarajućom komisijom Predstavničkog doma, prečišćeni tekst zakona i drugih propisa kada i ako ih na to ovlaste oba doma PSBiH; u skladu s Poslovnikom, razmatra prijedloge za oduzimanje imuniteta i u vezi s tim predlaže odgovarajuće odluke Domu.

Komisija razmatra pitanja koja se odnose na: pravni sistem; izborni sistem; Vijeće ministara BiH; državne praznike; grb, zastavu i državnu himnu BiH; pečat BiH; državnu administraciju; provođenje međunarodnog i domaćeg krivičnog zakonodavstva; te druga pitanja iz nadležnosti Doma koja nisu u nadležnosti drugih komisija. 

vrh strane

 

Šta radi Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda?

Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije prati vođenje vanjske politike Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH; razmatra pitanja saradnje BiH s Ujedinjenim narodima i međunarodnom zajednicom; razmatra pitanja međuparlamentarne saradnje s odgovarajućim komisijama parlamenata drugih zemalja; razmatra pitanja saradnje s Vijećem Evrope, Interparlamentarnom unijom, Centralnoevropskom inicijativom i Organizacijom za sigurnost i saradnju u Evropi, te drugim međunarodnim organizacijama; razmatra pitanja rada s institucijama BiH, kompetentnim za pitanja vanjskih poslova i međunarodnih odnosa; razmatra aktivnosti stalnih ili privremenih delegacija PSBiH u međuparlamentarnim institucijama; razmatra pitanja saglasnosti za ratificiranje međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija; otkazivanja međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija; zatim pitanja koja se odnose na vanjskotrgovinsku politiku; na sporazume o međunarodnoj trgovini; carinsku politiku, tarife, propise i zakone iz svoje oblasti; pitanja koja se odnose na međunarodne obaveze BiH; razmatra odnose s međunarodnim trgovinskim institucijama i druga pitanja iz oblasti međunarodnih i vanjskih poslova, vanjske trgovine, carina, saobraćaja i komunikacija.

vrh strane

 

Šta radi Komisija za finansije i budžet Doma naroda?

Komisija za finansije i budžet Doma naroda razmatra pitanja koja se odnose na: Centralnu banku; bankarstvo, osim politike bankarstva; vanjski dug; finansiranje institucija BiH - oporezivanjem, akumulacijom duga ili drugih sredstava; funkcioniranje finansijskih institucija na nivou BiH; propise u oblasti finansija i budžeta; razmatranje, izvršenje i nadzor nad izvršenjem budžeta BiH; razmatranje odluka o akumulaciji duga, javnim pozajmicama i drugim finansijskim obavezama BiH; izvještaje Ureda za reviziju institucija BiH.

Komisija, u saradnji s odgovarajućim tijelom Predstavničkog doma, priprema i dostavlja budžet Doma i zajednički budžet PSBiH Vijeću ministara BiH do 15. septembra svake godine, kako bi bio uvršten u prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za sljedeću godinu, i druga pitanja iz oblasti finansija i budžeta, u skladu s Poslovnikom.

vrh strane

 

Šta radi Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma?

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma prati provođenje Ustava BiH; razmatra pitanja značajna za ustavni poredak Bosne i Hercegovine i daje inicijativu za amandmane na Ustav BiH; ispituje i dostavlja Domu mišljenja o prijedlozima amandmana na Ustav BiH; provodi javnu raspravu o prijedlozima amandmana na Ustav BiH ili prijedloga zakona, te obavještava Dom o rezultatima javne rasprave; razmatra prijedloge zakona koje Dom treba usvojiti, u vezi s njihovom usklađenošću sa Ustavom BiH i pravnim sistemom, kao i vezi s pravnom obradom te Domu podnosi izvještaj s mišljenjem i prijedlozima, i pravno-tehničkim ispravkama očiglednih grešaka u tekstu; razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja značajna za usklađenost pravno-tehničke obrade akata koje Dom treba usvojiti; dostavlja mišljenja Ustavnom sudu BiH; učestvuje u pripremi programa rada iz oblasti zakonodavne aktivnosti Doma; utvrđuje, zajedno s odgovarajućom komisijom Doma naroda, prečišćeni tekst zakona i drugih propisa kada i ako ih za to ovlaste oba doma; razmatra prijedloge za oduzimanje imuniteta i u vezi s tim predlaže odgovarajuće odluke Domu.

Komisija razmatra pitanja koja se odnose na: pravni sistem; izborni sistem; Vijeće ministara BiH; državne praznike; grb, zastavu i državnu himnu Bosne i Hercegovine, pečat Bosne i Hercegovine; državnu administraciju; provođenje međunarodnih i domaćih krivičnih zakona; te druga pitanja iz nadležnosti Doma koja nisu u nadležnosti drugih komisija.

vrh strane

 

Šta radi Komisija za vanjske poslove Predstavničkog doma?

Komisija za vanjske poslove prati vođenje vanjske politike Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH; razmatra pitanja saradnje Bosne i Hercegovine s Ujedinjenim narodima i međunarodnom zajednicom; razmatra pitanja međuparlamentarne saradnje s odgovarajućim komisijama parlamenata drugih zemalja; razmatra pitanja saradnje s Vijećem Evrope, Interparlamentarnom unijom, Centralnoevropskom inicijativom i Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju, te drugim međunarodnim organizacijama; razmatra pitanja rada institucija BiH, nadležnih za pitanja vanjskih poslova i međunarodnih odnosa; razmatra aktivnosti stalnih ili privremenih delegacija PSBiH u međuparlamentarnim institucijama; razmatra pitanja davanja i otkazivanja saglasnosti za ratifikaciju međunarodnih ugovora.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti međunarodnih i vanjskih poslova.

vrh strane

 

Šta radi Komisija za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma?

Komisija za vanjsku trgovinu i carine razmatra pitanja koja se odnose na: vanjskotrgovinsku politiku; sporazume o međunarodnoj trgovini; carinsku politiku; tarife, propise i zakone iz svoje oblasti; međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine; kao i odnose s međunarodnim trgovinskim institucijama.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti vanjske trgovine i carina.

vrh strane

 

Šta radi Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma?

Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma razmatra pitanja koja se odnose na: Centralnu banku BiH; vanjski dug, finansiranje institucija BiH; fiskalnu i kreditnu politiku; bankarstvo, osim politike bankarstva; funkcioniranje finansijskih institucija na nivou Bosne i Hercegovine; propise u oblasti finansija i budžeta, razmatranje, izvršenje i nadzor nad izvršenjem budžeta; razmatranje odluka o zaduživanju, reprogramiranju dugova i drugim novčanim obavezama Bosne i Hercegovine; izvještaje Ureda za reviziju institucija BiH.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti ekonomije, finansija i budžeta.

vrh strane

 

Šta radi Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma?

Komisija za saobraćaj i komunikacijerazmatra pitanja koja se odnose na: putne isprave; boravak i kretanje stranaca; odnose s Interpolom; uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija; reguliranje međuentitetskog saobraćaja; kontrolu zračnog saobraćaja; kontrolu frekvencija.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti saobraćaja i komunikacija.

vrh strane

 

Šta radi Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma?

Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova razmatra pitanja koja se odnose na: pitanja u vezi sa ostvarivanjem ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini – posebno u vezi s unapređivanjem statusa žena u Bosni i Hercegovini; podsticanje aktivnosti u institucijama BiH na provođenju Platforme za akciju Pekinške deklaracije (Četvrta svjetska konferencija o ženama 1995.) u 12 kritičkih sfera; podsticanje i koordinaciju aktivnosti s entitetskim parlamentima na unapređivanju statusa žena i provođenju Platforme za akciju Pekinške deklaracije; razmatranje predloženih zakona i drugih propisa sa stanovišta ravnopravnosti spolova i sprečavanja diskriminacije žena; razmatranje prijedloga dokumenata i izvještaja institucija BiH koji se odnose na ostvarivanje ravnopravnosti spolova i provođenja Platforme za akciju Pekinške deklaracije u cjelini, odnosno po pojedinim oblastima; razmatranje pripreme za učešće delegacija Bosne i Hercegovine na međunarodnim skupovima kad se razmatra provođenje Pekinške deklaracije (UN, Pakt stabilnosti i sl.)

Komisija razmatra i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem ravnopravnosti spolova.

vrh strane

 

Šta radi Komisija Predstavničkog doma za pripremu izbora Vijeća ministara BiH?

Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH ispituje i analizira sve dostupne informacije radi ocjenjivanja i utvrđivanja podobnosti za obavljanje dužnosti predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara BiH na koje su imenovani i svojim mišljenjem daje preporuku Domu za potvrđivanje kandidata imenovanih na pozicije predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara BiH.

Broj članova Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH nije stalan i utvrđuje se za svaki saziv Doma posebno na konstitutivnoj sjednici u zavisnosti od izbornih rezultata.

Komisiju za pripremu izbora Vijeća ministara BiH čine po jedan predstavnik svake političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata, kao i svi nezavisni kandidati koji su nosioci poslaničkih mandata u Domu.

vrh strane

 

Šta radi Zajednička komisija za odbranu i sigurnost Bosne i Hercegovine?

Zajednička komisija za odbranu i sigurnost Bosne i Hercegovine razmatra i prati provođenje sigurnosne i odbrambene politike Bosne i Hercegovine; prati rad i razmatra izvještaje Stalnog komiteta za vojna pitanja, Ministarstva odbrane BiH, Ministarstva sigurnosti BiH i drugih izvršnih tijela koja se bave pitanjima iz oblasti sigurnosti i odbrane i o tome izvještava PSBiH, s posebnim osvrtom na izvještaje, kratkoročne i dugoročne planove u vezi sa strukturom Oružanih snaga BiH, kadrovskom politikom i regrutiranjem, plaćama i naknadama, obrazovanjem i obukom pripadnika Oružanih snaga BiH, profesionalnim ponašanjem i etičkim standardima za civilno i vojno osoblje, opremanjem vojske, radom vojne industrije, nabavkom sredstava i uvozom i izvozom oružja i vojne opreme, materijalnom pomoći i ugovorima sa stranim firmama koje pružaju usluge odbrambenim institucijama na komercijalnoj osnovi, borbenom gotovosti, vojnim vježbama i operacijama uključujući izvršenje međunarodnih obaveza i međunarodne operacije podrške miru; razmatra zakone i amandmane na zakone iz nadležnosti Komisije; razmatra i dostavlja mišljenja i preporuke, izmjene i dopune na prijedlog budžeta za odbranu; razmatra izvještaje o izvršenju budžeta za odbranu, kao i izvještaje o reviziji institucija iz oblasti odbrambene i sigurnosne politike BiH; razmatra pitanja saradnje Bosne i Hercegovine s Ujedinjenim narodima, Organizacijom za sigurnost i saradnju u Evropi, NATO-om, Paktom stabilnosti Jugoistočne Evrope i drugim organizacijama i zemljama u oblasti sigurnosti i odbrane; razmatra aktivnosti stalnih i privremenih delegacija Bosne i Hercegovine u međunarodnim i međuparlamentarnim institucijama iz oblasti sigurnosti i odbrane; razmatra i dostavlja mišljenja PSBiH o ratifikaciji i provođenju međunarodnih ugovora iz oblasti sigurnosti i odbrane; sarađuje s nadležnim komisijama parlamenata entiteta Bosne i Hercegovine, drugih država, kao i s međunarodnim organizacijama i drugim tijelima iz oblasti odbrane.

Zajednička komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti sigurnosti Bosne i Hercegovine.

vrh strane

 

Šta radi Zajednička sigurnosno-obavještajna komisija za nadzor nad radom Obavještajno - sigurnosne agencije BiH?

Zajednička sigurnosno-obavještajna komisija za nadzor nad radom Obavještajno - sigurnosne agencije BiH nadzire zakonitost rada Agencije; raspravlja i daje mišljenja o imenovanju generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora; razmatra izvještaje predsjedavajućeg o pitanjima iz njegove nadležnosti, uključujući mjere preduzete radi rješavanja svih problema u Agenciji utvrđenih prilikom provođenja inspekcijske kontrole, revizije ili istrage; razmatra izvještaje generalnog direktora o radu i troškovima Agencije, te posebno analizira način trošenja budžetskih sredstava; daje mišljenja o detaljnom prijedlogu budžeta Agencije; razmatra izvještaje glavnog inspektora; zahtijeva od zaposlenih u Agenciji da, uz pomoć predsjedavajućeg, osiguraju stručne savjete kada je to potrebno radi provođenja nadzora; provodi istrage o radu Agencije.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti rada Agencije u skladu sa Zakonom o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, kao i drugim posebnim zakonima iz kojih proističe odgovarajuća nadležnost.

vrh strane

 

Šta radi Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj?

Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj razmatra pitanja koja se odnose na: ekonomske reforme koje su u nadležnosti institucija BiH; prijedloge reformi ili inicijative za izmjene zakona koje će Komisiji dostavljati: predstavnici građanskog društva, odnosno udruženja privrednika, unije poslodavaca, sindikata, agencija za regionalni razvoj, udruženja građana ili drugih nevladinih interesnih grupa; monetarnu politiku; politiku vanjskog zaduživanja; odnose s međunarodnim finansijskim institucijama; politiku i program rekonstrukcije i razvoja Bosne i Hercegovine; definiranje mjera ekonomske politike; fiskalnu i kreditnu politiku Bosne i Hercegovine; politiku bankarstva; statistiku, mjere i standarde.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti ekonomskih reformi, rekonstrukcije i razvoja.

vrh strane

 

Šta radi Zajednička komisija za evropske integracije?

Zajednička komisija za evropske integracije razmatra pitanja koja se odnose na: raspravljanje općih pitanja koja su u vezi s evropskim integracijama; praćenje izvršavanja prava i obaveza Bosne i Hercegovine proizašlih iz međunarodnih ugovora koji se odnose na Vijeće Evrope; koordiniranje rada matičnih radnih tijela u vezi s evropskim integracijama i dostavljanje mišljenja, preporuka i upozorenja tim tijelima; analiziranje posljedica integracijske strategije za Bosnu i Hercegovinu i pripremanje sveobuhvatnih izvještaja; nadziranje izrade studije izvodljivosti i praćenje provođenja pretpristupne (Proces stabilizacije i pridruživanja) i pristupne strategije Bosne i Hercegovine; nadziranje provođenja usklađivanja zakona BiH s acquis communautaire (pozitivnom legislativom EU) kada Komisija stekne uslove za to; sarađivanje s institucijama u Bosni i Hercegovini (posebno s Direkcijom za evropske integracije), institucijama EU i drugih zemalja u vezi s pitanjima integracije; organiziranje prezentacije javnog mišljenja o pitanjima integracije; prikupljanje, pohranjivanje i sistematsko prezentiranje članovima Komisije informacija u vezi s EU; nadziranje korištenja dodijeljenih sredstava EU, te razmatra i druga pitanja u vezi s evropskim integracijama.

vrh strane

 

Šta radi Zajednička komisija za administrativne poslove?

Zajednička komisija za administrativne poslove usvaja akte koji reguliraju visinu plaća i naknada za sve zaposlene u PSBiH; usvaja akte koji reguliraju visinu naknada za specifične materijalne troškove zaposlenih u PSBiH, donosi pojedinačne akte o plaćama i naknadama materijalnih i drugih troškova, naknadama i dnevnicama za angažiranje stručnjaka i svjedoka, kao i naknadama određenih materijalnih troškova savjetnika; u saradnji s nadležnim organima oba doma, prati i razmatra izvještaje o izvršenju budžeta PSBiH i o tome obavještava domove te donosi sve akte PSBiH kojima se regulira trošenje, odnosno korištenje sredstava utvrđenih budžetom PSBiH; daje saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata i obavlja druge poslove.

Također, u skladu s Odlukom o organizaciji Sekretarijata koju donosi PSBiH, Zajednička komisija za administrativne poslove daje prijedlog i mišljenje o promjeni organizacije Sekretarijata; definira uslovе za korištenje automobila u obavljanju službenih dužnosti; na osnovu godišnjih izvještaja klubova o utrošku sredstava i iskazanih godišnjih potreba klubova, odlučuje i godišnje izvještava domove o preraspodjeli finansijskih sredstava, prostorija, kao i administrativnih, tehničkih i drugih usluga za rad klubova; utvrđuje kriterije za angažiranje stručnjaka i svjedoka za potrebe komisija i drugih radnih tijela domova, te razmatra i druga administrativna pitanja iz nadležnosti domova.

vrh strane

 

Šta radi Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku ?

Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku razmatra pitanja koja se odnose na: ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, zagarantiranih Ustavom BiH i zakonodavstvom BiH, od državnih organa, javnih institucija i organizacija koje obavljaju javna ovlaštenja, u slučajevima koje iznese Ombudsmen, građani i entiteti, te o tome obavještava domove; zatim na državljanstvo; imigraciju, izbjeglice i azil; provođenje aneksa 6. i 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini; razvoj i probleme u realizaciji i zaštiti ljudskih prava i sloboda, te mjere za njihovu efikasniju zaštitu.

Komisija također razmatra pitanja koja se odnose na prijedloge koje dostave građani, uz obavještavanje podnosioca o ishodu; peticije u vezi s povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda, usvajajući odgovarajuće mjere i obavještavajući podnosioca i domove o usvojenim odlukama; saradnju s Komisijom za ljudska prava (predviđenom Aneksom 6.) i Komisijom za raseljena lica i izbjeglice (predviđenom Aneksom 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir), kao i komisijama za ljudska prava Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske; razmatranje pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava djeteta – posebno poboljšanjem statusa djeteta u Bosni i Hercegovini; pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava mladih - posebno unapređenja prava mladih u Bosni i Hercegovini; razmatranje prijedloga dokumenata i izvještaja institucija BiH koji se odnose na prava djeteta i na pitanja mladih, te druga pitanja iz oblasti ljudskih prava, prava djeteta, mladih, imigracije, izbjeglica, azila i etike.

vrh strane

 

Kako se osnivaju privremene komisije domova?

Domovi svojim zaključkom mogu, na prijedlog poslanika, delegata, klubova poslanika i naroda, osnovati privremene komisije za razmatranje izvršenja ili pripremu određenog akta ili pitanja; ili istražne komisije.
Predlagač je dužan predložiti ciljeve i zadatke.

Zadaci i sastav komisije utvrđuju se zaključkom domova.

vrh strane

 

Šta radi Sekretarijat Parlamentarne skupštine BiH?

Sekretarijat obavlja stručne, administrativno-tehničke, organizacione, finansijske, informativne, konsultantske i druge poslove za potrebe PSBiH, a naročito poslove: pripreme, sazivanja i praćenja sjednica domova i komisija; razmatranja prijedloga akata upućenih PSBiH u vezi s njihovom usklađenošću sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine; davanja stručnih mišljenja o materijalima i aktima za potrebe PSBiH; praćenja provođenja i iniciranja izmjena i dopuna poslovnika domova; priprema programa rada oba doma PSBiH, planova rada komisija i praćenja njihovog izvršavanja; pripreme, izrade, prevođenja i lektoriranja tekstova nacrta i prijedloga akata, izvještaja i zapisnika, kao i drugih materijala na jezicima u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini i, po potrebi, na strane jezike; pripreme usvojenih akata za objavljivanje u «Službenom glasniku BiH»; stručne i protokolarne poslove za potrebe parlamentarnih delegacija i prijema stranih delegacija; praćenja i izvršavanja zadataka i poslova koji za Sekretarijat proizilaze iz akata domova i komisija; odnosa s javnošću i informiranja javnosti o radu PSBiH i objavljivanju kompletnih zapisnika rasprava u oba doma; saradnje s institucijama Bosne i Hercegovine, kao i entitetskim i drugim organima; obavlja i druge stručno-tehničke, administrativne i druge opće poslove za potrebe PSBiH.

vrh strane



Koje službe ima Sekretarijat i kako su uspostavljene organizacione jedinice službi?

Poslovi i zadaci Sekretarijata obavljaju se u okviru sljedećih službi:

  1. Stručne službe Predstavničkog doma;
  2. Stručne službe Doma naroda;
  3. Zajedničke službe.

U okviru službi uspostavljaju se organizacione jedinice, i to:

  1. kabineti;
  2. uredi;
  3. sektori

vrh strane

 

Kakva je organizaciona struktura Stručne službe Doma naroda?

U okviru Stručne službe Doma naroda uspostavljaju se:

  1. Kabinet sekretara Doma naroda;
  2. uredi, i to:
    1. Ured sekretara Ustavnopravne komisije;
    2. Ured sekretara Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije;
    3. Ured sekretara Komisije za finansije i budžet.
  3. Odjel za izradu i objavljivanje pravnih akata.

vrh strane

 

Kakva je organizaciona struktura Stručne službe Predstavničkog doma?

U okviru Stručne službe Predstavničkog doma uspostavljaju se:

  1. Kabinet sekretara Predstavničkog doma;
  2. uredi, i to:
    1. Ured sekretara Ustavnopravne komisije;
    2. Ured sekretara Komisije za vanjske poslove;
    3. Ured sekretara Komisije za vanjsku trgovinu i carine;
    4. Ured sekretara Komisije za finansije i budžet;
    5. Ured sekretara Komisije za saobraćaj i komunikacije;
    6. Ured sekretara Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.

vrh strane

 

Kakva je struktura Zajedničke službe?

U okviru Zajedničke službe uspostavljaju se:

  1. Kabinet sekretara Zajedničke službe;
  2. uredi, i to:
    1. Ured sekretara Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Bosne i Hercegovine;
    2. Ured sekretara Zajedničke sigurnosno-obavještajne komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine;
    3. Ured sekretara Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj;
    4. Ured sekretara Zajedničke komisije za evropske integracije;
    5. Ured sekretara Zajedničke komisije za administrativne poslove;
    6. Ured sekretara Zajedničke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku;
  3. sektori, i to:
    1. Zakonodavno-pravni sektor;
    2. Sektor za opće poslove;
    3. Informaciono-dokumentacioni sektor;
    4. Istraživački sektor;
    5. Sektor za međunarodne odnose i protokol;
    6. Sektor za informacione tehnologije;
    7. Sektor za odnose s javnošću.

vrh strane

 

Ko i kako može predlagati zakone?

Prijedlog zakona može podnijeti svaki poslanik, odnosno delegat, komisije domova, zajedničke komisije oba doma, domovi, kao i Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, u okviru svojih nadležnosti.

Prijedlog zakona podnosi se predsjedavajućem, koji ga odmah dostavlja Kolegiju. Kolegij u roku od sedam dana odlučuje kojoj komisiji prijedlog zakona treba dostaviti i dostavlja ga ustavnopravnoj komisiji radi davanja mišljenja o usklađenosti sa Ustavom BiH i pravnim sistemom i nadležnoj komisiji radi davanja mišljenja o principima na kojima je zakon zasnovan.
Ako kolegij doma utvrdi da je zajednička komisija oba doma nadležna komisija, prijedlog zakona dostavlja se Zajedničkom kolegiju. Nakon što Zajednički kolegij potvrdi da je nadležna zajednička komisija, prijedlog zakona dostavlja se ustavnopravnim komisijama domova. Nakon što ustavnopravne komisije daju svoje mišljenje, nastavlja se procedura pred zajedničkom komisijom u skladu s poslovnicima domova.

Kad primi mišljenja ustavnopravne komisije i nadležne komisije, dostavljena od predsjedavajućeg doma, kolegij uvrštava prijedlog zakona u dnevni red sjednice doma, koja će biti održana u roku od 7 do 15 dana.

Rasprava u domu odvija se u dva čitanja a zakon se smatra donesenim kada ga oba doma usvoje u identičnom tekstu. Ako tekst koji usvoje oba doma nije identičan, osniva se zajednička komisija koja nastoji postići sporazum o identičnom tekstu.

Ako jedan od domova ne usvoji izvještaj zajedničke komisije, prijedlog zakona smatra se odbijenim. (o zakonodavnom postupku opširnije u poslovnicima domova)

vrh strane

 

Šta je javna rasprava?

Prije stupanja u zakonodavni postupak, komisija može odlučiti da otvori javnu raspravu o predloženom zakonu koja bi uključivala zainteresirana tijela, stručne institucije i pojedince.

Javna rasprava neće trajati duže od 15 dana.

Pozvani pojedinci i predstavnici tijela i institucija iznose svoje mišljenje o pitanjima u vezi s predloženim zakonom, ako to komisija bude tražila. Nakon završene rasprave, zaključkom komisije, oni mogu priložiti tražene radove i druge materijale podnesene tokom saslušanja.

Komisija u svoj izvještaj uključuje zaključke i rezultate javnog saslušanja i u aneksu prilaže radove i materijale podnesene tokom saslušanja. Ako postoji, prilaže se i transkript saslušanja.

vrh strane

 

Šta je parlamentarna diplomatija?

Međunarodne aktivnosti PSBiH značajno doprinose ostvarivanju vanjskopolitičkih prioriteta BiH, prvenstveno u integraciji Bosne i Hercegovine u euroatlantske institucije na multilateralnom nivou, ali i stvaranju jakih i prijateljskih veza na bilateralnom nivou.

Aktivnosti PSBiH realiziraju se i kroz susrete na nivou predsjednika parlamenata, delegacija, komisija, te kroz učešće na brojnim konferencijama, okruglim stolovima, seminarima, kolokvijima, radionicama.

vrh strane

 

Na koji način PSBiH učestvuje u međunarodnim aktivnostima?

PSBiH u provođenju međunarodnih aktivnosti imenuje:
- stalne delegacije u međunarodnim organizacijama čiji je član ili pridruženi član;
- grupe prijateljstva (radi saradnje s drugim parlamentima);
- mješovita radna tijela s ciljem saradnje s drugim parlamentima, međuparlamentarnim organizacijama i institucijama.

Posredstvom svojih stalnih delegacija, PSBiH je članica:
-  Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope;
- Parlamentarne skupštine Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE);
-  Parlamentarne skupštine Centralnoevropske inicijative (CEI);
- Interparlamentarne unije (IPU).

Osim toga, uspostavljen je i intenzivan kontakt s  Parlamentarnom skupštinom Sjevernoatlantskog saveza (NATO) i Skupštinom Zapadnoevropske unije, u kojima PSBiH ima status posmatrača.
Također, održavaju se i godišnji redovni sastanci s Delegacijom Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama Jugoistočne Evrope.

Posebna pažnja posvećuje se saradnji sa zemljama u regionu, kroz niz regionalnih skupova.

Međunarodna saradnja realizira se i stalnim kontaktima i usavršavanjem službenika Sekretarijata PSBiH, pri čemu se državni službenici, zaposleni u stručnim službama PSBiH, učešćem na međunarodnim stručnim skupovima, obrazuju i osposobljavaju za što kvalitetniju podršku radu PSBiH.

vrh strane

 

Kako se regulira nabavka robe, usluga i izvođenje radova, neophodnih za nesmetan rad Parlamentarne skupštine BiH?

U procesu osiguranja robe i usluga, neophodnih za nesmetan rad i odlučivanje, PSBiH rukovodi se odredbama Zakona o javnim nabavkama BiH.

Prema ovom zakonu, javna nabavka odnosi se na nabavku robe, usluga i izvođenje radova i obuhvata planiranje nabavke, proces nadmetanja, dodjele ugovora, ugovaranje i na kraju izvršenje ugovora.

PSBiH u procesu javnih nabavki poštuje princip pune transparentnosti.

vrh strane

 

Kako PSBiH primjenjuje Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH?

Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH, koji je 2000. godine usvojila PSBiH, informacije pod kontrolom javnog organa su javno dobro od vrijednosti.

S ciljem transparentnosti i odgovornosti javnih organa, u skladu s javnim interesom, svako lice ima pravo pristupa ovim informacijama u najvećoj mogućoj mjeri. Javni organi imaju odgovarajuću obavezu da informacije objave, a Zakon, također, omogućava svakom fizičkom licu da zatraži izmjenu i daje komentar na svoje lične informacije pod kontrolom javnog organa.

Na zahtjeve koji se podnose na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH u PSBiH odgovara Sektor za odnose s javnošću.

vrh strane



Šta je "Otvoreni parlament"?

Projekat "Otvoreni parlament" pokrenut je kako bi se rad PSBiH na popularan način dodatno približio najširoj bosanskohercegovačkoj ali i široj javnosti.

Program organiziranih grupnih posjeta osmišljen je tako da naši gosti za svega nekoliko sati upoznaju parlamentarne prostore, okvirni način rada najvišeg zakonodavnog organa u BiH, pa i otvoreno razgovaraju sa izabranim članovima PSBiH.
Od maja 2005. do septembra 2006., zahvaljujući projektu "Otvoreni parlament", PSBiH posjetilo je oko dvije hiljade gostiju iz više bosanskohercegovačkih gradova.

Partneri u realizaciji projekta su Misija OSCE-a u BiH koja ga finansijski podržava i NVO Omladinska informativna agencija (OIA) koja kroz svoju mrežu animira najširi krug posjetilaca. U projekat su se uključile i medijske kuće BHT1 i Radio Slobodna Evropa koje, tokom posjeta, snimaju popularnu jednosatnu TV emisiju "Otvoreni parlament".

vrh strane

 



Početna Mapa stranice KontaktIntranet