Zakonodavstvo
O zakonodavnoj proceduri
Procedura ostvarivanja zakonodavne uloge Parlamentarne skupštine BiH propisana je Poslovnikom Predstavničkog doma i Poslovnikom Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Predlaganje zakona i uloga kolegija
Prijedlog zakona može podnijeti svaki poslanik, odnosno delegat, komisije doma, zajedničke komisije oba doma, domovi, kao i Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, u okviru svojih nadležnosti.
Prijedlog zakona podnosi se predsjedavajućem, koji ga odmah dostavlja kolegiju. Kolegij u roku od sedam dana odlučuje kojoj komisiji prijedlog zakona treba dostaviti i dostavlja ga ustavnopravnoj komisiji radi davanja mišljenja o usklađenosti sa Ustavom BiH i pravnim sistemom i nadležnoj komisiji radi davanja mišljenja o principima na kojima je zakon zasnovan.
Ako kolegij doma utvrdi da je zajednička komisija oba doma nadležna komisija, prijedlog zakona dostavlja se Zajedničkom kolegiju. Nakon što Zajednički kolegij potvrdi da je nadležna zajednička komisija, prijedlog zakona dostavlja se ustavnopravnim komisijama domova. Nakon što ustavnopravne komisije daju svoje mišljenje, nastavlja se procedura pred zajedničkom komisijom u skladu s poslovnicima domova.
Poslovnicima je određeno da se zakoni mogu razmatrati po: osnovnom, skraćenom ili hitnom postupku.
U osnovnom i skraćenom postupku zakone razmatraju komisije i domovi u dva čitanja.
U prvom čitanju ustavnopravna komisija razmatra usaglašenost prijedloga zakona sa Ustavom BiH i pravnim sistemom, dok nadležna komisija razmatra principe na kojima je prijedlog zakona zasnovan. Mišljenja komisija mogu biti pozitivna ili negativna. Kad primi mišljenja ustavnopravne komisije i nadležne komisije, dostavljena od predsjedavajućeg doma, kolegij uvrštava prijedlog zakona u dnevni red sjednice doma, koja će biti održana u roku od sedam do 15 dana.
Ukoliko su mišljenja bilo ustavnopravne bilo nadležne komisije negativna, ona se dostavljaju domu, koji ih razmatra i o njima glasa. Ako negativno mišljenje bude usvojeno, prijedlog zakona smatra se odbijenim. Ako mišljenje bude odbijeno, prijedlog zakona vraća se komisiji, čije je mišljenje negativno, na ponovno razmatranje. Ukoliko su mišljenja komisija pozitivna, prijedlog zakona se, zajedno s tim mišljenjima, dostavlja domu na razmatranje i usvajanje u prvom čitanju.
Prijedlog zakona usvojen u prvom čitanju dostavlja se prvo nadležnoj komisiji, a potom i domu na razmatranje i usvajanje u drugom čitanju, tokom kojeg se vodi rasprava o samom tekstu prijedloga zakona i eventualno podnesenim amandmanima. Nakon što tekst prijedloga zakona usvoji jedan dom, prijedlog zakona upućuje se drugom domu, gdje se procedura u potpunosti ponavlja.
Svaki zakon smatra se donesenim kada ga oba doma usvoje u identičnom tekstu. Ako tekst koji usvoje oba doma nije identičan, osniva se zajednička komisija koja nastoji postići sporazum o identičnom tekstu. Ako jedan od domova ne usvoji izvještaj zajedničke komisije, prijedlog zakona smatra se odbijenim.
Hitni postupak primjenjuje se kada se radi o prijedlogu zakona visokog stepena hitnosti, odnosno o prijedlogu definiranom tako jednostavno da se samo može ili usvojiti ili odbiti (dakle, nema mogućnosti amandmanskog djelovanja). Hitni postupak se, međutim, vrlo rijetko primjenjuje.
(opširnije u Poslovniku Predstavničkog doma i Poslovniku Doma naroda)