IZLAGANJE AZRE HADŽIAHMETOVIĆ NA TREĆEM DIJELU GODIŠNJEG ZASJEDANJA PS VIJEĆA EVROPE

Na trećem godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u Strazburu, u okviru teme "Situacija sa izbjeglicama i raseljenim licima u Jugoistočnoj Evropi" izvjestilac Komisije za migracije, izbjeglice i populaciju Nikolaos Dendias podnio je izvještaj, koji tretira stanje u ovoj oblasti i u Bosni i Hercegovini.

Skupu se, potom obratila članica delegacije Parlamentarne skupštine BiH u PS Vijeća Evrope, Azra Hadžiahmetović.

"Gospodine Predsjedniče, dame i gospodo

Na početku ovog izlaganja, dozvolite mi da izrazim svoje zadovoljstvo što danas raspravljamo o ovom važnom pitanju. Govorim u ime Bosne i Hercegovine, koja je u procesu raspada bivše Jugoslavije bila u centru rata koji je propraćen najvećom izbjegličkom krizom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Zbog toga naša su očekivanja da će ovaj dokument sa preporukama i današnja rasprava biti prvi korak za rješenje problema neostvarivanja osnovnih ljuskih prava sa kojim se izbjeglice i raseljene osobe danas suočavaju u Bosni i Hercegovini.

Izještaj gospodina Dendias-a, sa odgovarajućim ispravkama objektivno opisuje situaciju  Bosni i Hercegovini. Sve preporuke koje su date Bosni i Hercegovini a tiču se i procesa povratka kao i integracije na lokanom nivou su prihvatljive i mi ih pozdravljamo.

Dozvolite mi da vas podsjetim da je u periodu 1992. -1995., Bosna i Hercegovina pretrpjela velike demografske gubitke, direktno i indirektno, koji su promijenili sliku društva u Bosni i Hercegovini. Više od polovine stanovništva Bosne i Hercegovine napustilo je svoje domove. Više od polovine njih su utočište našli u 100 zemalja a milion osoba su raseljene unutar Bosne i Hercegovine. Više od 30% stambenih jedinica su djelimično ili potpuno uništene. Dejtonskim mirovnim sporazumom i kroz veliku pomoć međunarodne zajednice proces povratka imovine kao i povratak ljudi u njihove prijeratne domove je počeo. Danas, 11 godina poslije, stambene jedinice su skoro u potpunosti vraćene u posjed, 60% stambenog fonda je rekonstruisano i milion ljudi se vratilo.

Ali iza ovih dojmljivih pokazatelja činjenica je da, 11 godina kasnije, polovina svih izbjeglica i raseljenih lica se još nije vratila u svoje kuće, 400.000 stanovnika Bosne i Hercegovine ima status izbjeglica u drugoj zemlji a 130.000 osoba u Bosni i Hercegovini još nisu u svojim kućama. Veći dio od 40% neobnovljenog stambenog fonda je skoro u potpunosti uništeno. I dalje postoji veliki interes za povratak – procijenjeno je da preko 200.000 ljudi i dalje čeka povratak kao trajno rješenje svog statusa.

Nažalost, Bosna i Hercegovina nema dovoljno mogućnosti da sama riješi ovaj problem. Pored ovoga, kada se u obzir uzme ekonomska i socijalna sitacija u Bosni i Hercegovini, problem održivosti povratka je naročito naglašen i prije svih tiče se najranjivije grupe stanovnika.

Ocjenjujemo kao bitne odluku o smanjenu uloge UNHCR-a i zatvaranje regionalnih centara, ne samo zbog značaja uloge UNHCR-a već i zbog obaveze da se provede Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma a naročito zbog svog doprinosa obnovi bosanskohercegovačkog društva.

Na kraju, dozvolite mi, drage kolege, da vas pozovemo da zajedno riješimo ovaj problem. Bosna i Hercegovina treba pomoć kako bi stvorila uslove za održiv povratak ciljnih grupa ljudi koji u potpunosti zavise od institucionalne pomoći. Takođe, potrebna nam je pomoć za pronalaženje krajnjeg rješenja za proces povratka u regionu i integracije na lokanom nivou u čitavom regionu. Nažalost, sami nismo u mogućnosti da rješimo ove probleme. ", navodi se u izlaganju Azre Hadžiahmetović, članice delegacije Parlamentarne skupštine BiH u PS Vijeća Evrope.(kraj)