MENI
16.6.2012

Obraćanje zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Ognjena Tadića na Prvom svjetskom samitu zakonodavaca


Učesnicima Prvog Svjetskog samita zakonodavaca u Brazilu obratio se zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Ognjen Tadić.

On je istakao da je nakon Prvog zemaljskog samita u Riju, koji je održan 1992. godine, povećan nivo političke svijesti o životnoj sredini, ali da se stanje u toj oblasti se i dalje pogoršava.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Ognjen Tadić je naveo da je Bosni i Hercegovini, data mogućnost za realizaciju bilateralnih projekata sa industrijski razvijenim zemljama, putem tzv. Mehanizma čistog razvoja (Clean Development Mechanism – CDM) s obzirom na to da je ratificirala Kjoto protokol.

Na osnovu Protokola, Bosna i Hercegovina je formirala Izvršni odbor Ovlaštenog tijela BiH (DNA) (Designated National Authority – DNA BiH), za sprovođenje projekata čistog razvoja Kjoto protokola Okvirne konvencije i već realizirala određeni broj zahtjeva za sprovođenje projekata mehanizma čistog razvoja.

Govoreći o potrebi zaštite prirode, Tadić je podsjetio da su pritisci na prirodu veoma naglašeni.

Najdominantniji među njima su neuravnoteženo građevinarstvo, urbanizacija, eksploatacija šuma i biljnih resursa, neselektivno otvaranje kamenoloma, te drugi indirektni pritisci.
G. Tadić je naglasio da je u narednom periodu potrebno nastavititi sa primjenom zakonskih procedura za dodjelu prava na korišćenje prirodnih resursa s ciljem privlačenja stranih investitora i ekonomskog oporavka Bosne i Hercegovine.
Kao prioritete u oblasti zaštite prirode, g. Tadić je naveo potrebu intenzivnog usaglašavatnja politika, kreiranje odgovarajućih propisa i uvođenje mjera za primjenu tih propisa.
Time će se dati doprinos podsticaju istraživanja, razvoja i inovacija, podizanju svijesti i smanjivanju zagađenja.

Govoreći o klimatskim promjenama, Ognjen Tadić je rekao da su dugogodišnji procesi emisije različitih materija uslovili vrlo značajne klimatske promjene, koje se prvenstveno ogledaju u naglašenim termičkim promjenama atmosfere, što dovodi do ozbiljnih konverzija staništa i ugrožavanja biodiverziteta. U našem području najozbiljnije promjene već se dešavaju u biodiverzitetu visokoplaninskih ekosistema, lednika, te planinskih močvara.
S ciljem ublažavanja posljedica usljed klimatskih promjena, on je naveo neophodnost je sprovođenje sljedećih mjera:
- identifikacija bioindikatora i njihova adekvatna primjena u praćenju intenziteta i dinamike klimatskih promjena (od područja sa najnižom nadmorskom visinom do najviših planina);
- dostupnost i transparentnost informacija o klimatskim promjenama;
- utvrđivanje indikatora za monitoring promjena u domenu geoloških resursa.

Klimatske promjene nisu pojava koju zemlje pojedinačno mogu riješiti, ali su skup odnosa koje zemlje pojedinačno imaju prema zaštiti životne sredine. Zato smatramo da bi prilikom izrade strategija i programa s ciljem unapređenja institucionalno-pravnih reformi u ovoj oblasti trebalo poštovati sljedeće principe:
• princip konsolidacije - najviši stepen harmonizacije aktivnosti usmjerenih ka borbi protiv klimatskih promjena, u smislu međunarodne saradnje u osmišljavanju politike zaštite životne sredine, i to u oblastima koje uključuju naučnoistraživačke djelatnosti, obrazovanje, pravni i ekonomski aspekt, kao i monitoring i međunarodnu saradnju;
• princip regionalnosti - određene regije trebaju izraditi posebne strategije i programe, kao i formirati tijela za koordinaciju i primjenu regionalnih akcionih planova i strategija;
• princip međunarodne saradnje - neophodno je poštovanje zahtjeva međunarodnih konvencija, sporazuma i principa, kao i zahtjeva direktiva Evropske unije koje se odnose na zaštitu životne sredine i zaštitu prirode;
• princip učešća lokalnih zajednica - uspostavljanje mehanizama kojima se podstiče lokalno stanovništvo da učestvuje u programima očuvanja prirode i stimulišu lokalne inicijative. Ovaj princip takođe podrazumijeva i aktivniju ulogu nevladinog sektora.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Ognjen Tadić je na Samitu govorio i propisima o biološkoj raznovrsnosti.
On je podsjetio da je postojeći biodiverzitet rezultat evolucije od kada se život na planeti prvi put pojavio.
"Ako bismo pokušali da grupišemo razloge zbog kojih se biodiverzitet smatra značajnim, onda bismo mogli govoriti o globalnim, naučnim, ekonomskim, etičkim i estetskim.
Da bi se ciljevi ostvarili, potrebno je obezbijediti mehanizme za realizaciju nekoliko važnih prioritetnih aktivnosti:
• priprema naučne osnove za potpisivanje i ratifikaciju međunarodnih sporazuma i dokumenata koji se odnose na održivo upravljanje, zaštitu, očuvanje i unapređenje prirodne i kulturne baštine;
• razvijanje programa i standarda za održivo korišćenje bioloških resursa;
• razvijanje informacionog sistema za održivo upravljanje i monitoring;
• izrada strategija i akcionih planova za zaštitu i održivo upravljanje biodiverzitetom, geodiverzitetom i diverzitetom pejzaža;
• razvijanje strategija i programa za zaštitu od genetski modifikovanih organizama (GMO) i invazivnih vrsta." istakao je Tadić.

U naredna dva dana, na Samitu će biti donesena platforma za unapređenje i razmjenu najboljih zakonodavnih praksi, kao i za promoviranje mehanizma u okviru međunarodnih procesa koji može prepoznati nacionalno zakonodavstvo.

Očekuje se da ce zakonodavci uspostaviti mehanizam na međunarodnom nivou pomoću kojeg će se nadgledati kako vlade provode obaveze prihvaćene na Rio+20." (kraj)




PRESS
KONTAKT
Sektor za odnose sa javnošću