MENI

Zakoni i ostali akti

O zakonodavnoj proceduri

Procedura ostvarivanja zakonodavne uloge PSBiH propisana je Poslovnikom Predstavničkog doma i Poslovnikom Doma naroda PSBiH.

Poslovnicima je propisano da se zakoni dostavljeni u Parlamentarnu skupštinu BiH mogu razmatrati u osnovnom, skraćenom ili hitnom zakonodavnom postupku. Proceduralno, osnovni i skraćeni zakonodavni postupak se ne razlikuju, osim što su u skraćenom zakonodavnom postupku rokovi skraćeni na pola u odnosu na osnovni zakonodavni postupak. S druge strane, hitni postupak primjenjuje se samo kada se radi o prijedlogu zakona visokog stepena hitnosti, odnosno o prijedlogu zakona definiranom na tako jednostavan način da se samo može usvojiti ili odbaciti. Ako se razmatra po hitnom postupku, prijedlog zakona ne razmatraju komisije domova, te ne postoji mogućnost amandmanskog djelovanja na tekst prijedloga zakona.

Zakone i druge akte dostavljene Parlamentarnoj skupštini BiH, u pravilu, prvo razmatra Predstavnički dom. Međutim, na prijedlog Kolegija Doma naroda, zakone i druge akte može prvo razmatrati i Dom naroda. Također, zakonodavna procedura može se odvijati i uporedo u oba doma.

 

PREGLED ZAKONODAVNOG POSTUPKA

 

PODNOŠENJE ZAKONA

Prijedlog zakona može podnijeti svaki poslanik, odnosno delegat, komisije doma, zajedničke komisije domova, domovi, kao i Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, u okviru svojih nadležnosti.

 

POSTUPANJE KOLEGIJA DOMA

Prijedlog zakona podnosi se predsjedavajućem doma, koji ga odmah dostavlja kolegiju doma. Kolegij potom dostavlja prijedlog zakona ustavnopravnoj komisiji i nadležnoj komisiji, radi davanja mišljenja o prijedlogu zakona. Ako kolegij doma zaključi da je za razmatranje zakona nadležna zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, prijedlog zakona dostavlja se Zajedničkom kolegiju na postupanje u skladu s poslovnicima domova.

 

PRVA KOMISIJSKA FAZA

Svaki prijedlog zakona u prvoj fazi razmatraju i ustavnopravna komisija i nadležna komisija.

USTAVNOPRAVNA KOMISIJA u prvoj komisijskoj fazi razmatra usaglašenost prijedloga zakona sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH. Mišljenje ustavnopravne komisije o prijedlogu zakona može biti pozitivno ili negativno.

Pozitivno mišljenje: Ustavnopravna komisija daje pozitivno mišljenje ako utvrdi da je prijedlog zakona usaglašen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH. Pozitivno mišljenje ustavnopravne komisije dostavlja se domu, u skladu s propisanom procedurom, na daljnje postupanje.

Negativno mišljenje: Ako ustavnopravna komisija utvrdi da prijedlog zakona nije usaglašen sa Ustavom BiH ili pravnim sistemom BiH, mišljenje komisije o prijedlogu zakona bit će negativno. Mišljenje se, potom, u skladu s propisanom procedurom, dostavlja domu na daljnje postupanje.

NADLEŽNA KOMISIJA u prvoj komisijskoj fazi razmatra principe na kojima je prijedlog zakona zasnovan. Mišljenje nadležne komisije može biti pozitivno ili negativno.

Pozitivno mišljenje: Kada nadležna komisija podrži principe zakona na kojima je prijedlog zakona zasnovan, daje pozitivno mišljenje, te ga, u skladu s propisanom procedurom, dostavlja domu na daljnje postupanje.

Negativno mišljenje: Kada nadležna komisija ne podrži principe na kojima je zakon zasnovan, ona daje negativno mišljenje s obaveznim obrazloženjem, te to mišljenje, u skladu s procedurom, dostavlja domu na daljnje postupanje.

 

PRVO ČITANJE – DOM

Kada primi mišljenja ustavnopravne komisije i nadležne komisije, dom se o njima izjašnjava, odnosno pristupa glasanju o prijedlogu zakona u prvom čitanju.

Ako su mišljenja i ustavnopravne i nadležne komisije pozitivna, dom u prvom čitanju usvaja prijedlog zakona, te se nastavlja daljnja zakonodavna procedura.

Ako su mišljenja ustavnopravne i/ili nadležne komisije negativna, dom se izjašnjava o dostavljenim mišljenjima. Ako dom prihvati negativna mišljenja ustavnopravne ili nadležne komisije, prijedlog zakona smatra se odbijenim.

Ako dom odbije negativno mišljenje ustavnopravne ili nadležne komisije, prijedlog zakona ponovo se vraća na razmatranje u komisiju čije je mišljenje negativno.

 

Javna rasprava

Prije ulaska prijedloga zakona u drugu komisijsku fazu, nadležne komisije mogu odlučiti da otvore javnu raspravu o predloženom zakonu uz učešće zainteresiranih tijela, stručnih institucija i pojedinaca koja neće trajati duže od 15 dana.

Pozvani pojedinci i predstavnici tijela i institucija iznose svoje mišljenje o pitanjima u vezi s predloženim zakonom, ako to komisija bude tražila. Komisija u svoj izvještaj uključuje zaključke i rezultate javne rasprave i u aneksu prilaže radove i materijale podnesene tokom njenog trajanja. Ako postoji, prilaže se i transkript rasprave.

 

DRUGA KOMISIJSKA FAZA

U drugoj komisijskoj fazi nadležna komisija raspravlja o samom tekstu prijedloga zakona te o, eventualno, podnesenim amandmanima. Nakon što nadležna komisija razmotri tekst prijedloga zakona, ona dostavlja svoj izvještaj domu, u skladu s propisanom procedurom. Izvještaj nadležne komisije može biti pozitivan ili negativan.

Pozitivan izvještaj: Ako nadležna komisija prihvati tekst prijedloga zakona, izvještaj će biti pozitivan i u skladu s procedurom dostavljen domu na daljnje postupanje.

Negativan izvještaj: Ako nadležna komisija odbije tekst prijedloga zakona, negativan izvještaj komisije s obrazloženjem, dostavlja se domu u skladu s procedurom, na daljnje postupanje.

 

DRUGO ČITANJE – DOM

Kada dom primi izvještaj nadležne komisije o tekstu prijedloga zakona, on pristupa raspravi o tekstu prijedloga zakona i o, eventualno, podnesenim amandmanima - ako je izvještaj komisije pozitivan. Ako je izvještaj komisije negativan, dom pristupa raspravi o izvještaju komisije.

Ako dom prihvati negativan izvještaj nadležne komisije, prijedlog zakona smatra se odbijenim.

Ako dom odbije negativan izvještaj nadležne komisije, prijedlog zakona ponovo se vraća na razmatranje nadležnoj komisiji.

Ako dom prihvati tekst prijedloga zakona, on se smatra usvojenim, te se navedena procedura ponavlja i u drugom domu.

 

Vitalni nacionalni interes

Predložena odluka Parlamentarne skupštine BiH u Domu naroda može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes jednog od tri konstitutivna naroda većinom glasova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata. Takvu predloženu odluku morat će odobriti u Domu naroda većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata koji su prisutni i glasaju. U slučaju protivljenja ovoj odluci većine bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata, predsjedavajući Doma naroda saziva komisiju, koja se sastoji od tri delegata, po jedan iz svakog kluba naroda, s ciljem rješavanja tog pitanja. Ako zajednička komisija ne uspije u roku od pet dana riješiti to pitanje, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.