Grb Bosne i Hercegovine
MENI
  1. Početna
  2. Izaslanstvo Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Sjevernoatlantskog saveza (NATO)

Izaslanstvo Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Sjevernoatlantskog saveza (NATO)

PREDSJEDATELJ: Ademović, Kemal
PRVA ZAMJENICA PREDSJEDATELJA: Pendeš, Marina
DRUGI ZAMJENIK PREDSJEDATELJA: Petrović, Obren
KONTAKT

 

Nadležnosti

Parlamentarna skupština Sjevernoatlantskog saveza (PSNATO)
Parliamentary Assembly of the North Atlantic Treaty Organisation

Parlamentarna skupština NATO-a (eng. Parliamentary Assembly of the North Atlantic Treaty Organisation) jest međuparlamentarna organizacija osnovana 1955. godine koja okuplja članove parlamenata iz 32 države članice NATO-a. Uz punopravne članice, u aktivnostima Skupštine sudjeluju i države kandidatkinje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, kao i države partneri za sveobuhvatnu sigurnost i partneri za stabilnost.

Države članice PSNATO-a: Albanija, Belgija, Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska*, Francuska, Grčka, Hrvatska, Island, Italija, Kanada, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska*, Turska i Velika Britanija.

Države kandidatkinje za članstvo u PSNATO-a su: Bosna i Hercegovina, Gruzija i Ukrajina*.

 

Radni jezici PSNATO-a su engleski i francuski, a njezini ciljevi mogu se definirati na sljedeći način:

  • poticati dijalog među parlamentarcima o ključnim sigurnosnim pitanjima;
  • olakšati parlamentarnu informiranost i razumijevanje najvažnijih sigurnosnih pitanja i politika Saveza;
  • pružiti NATO-u i vladama država članica uvid u zajednička parlamentarna stajališta;
  • osigurati veću transparentnost NATO-ovih politika;
  • ojačati transatlantske odnose;
  • pridonijeti razvoju parlamentarne demokracije u euroatlantskom području uključivanjem parlamentaraca iz država nečlanica u rad Skupštine;
  • izravno pomagati parlamentima koji aktivno teže članstvu u Savezu;
  • unaprijediti suradnju sa zemljama koje traže partnersku suradnju, a ne članstvo, uključujući zemlje Kavkaza, Srednje Azije i južnog Mediterana;
  • doprinositi razvoju parlamentarnih mehanizama, praksi i stručnih znanja nužnih za učinkovitu demokratsku kontrolu oružanih snaga;
  • osigurati forum za razmatranje pitanja koja nadilaze uske definicije sigurnosti, a koja utječu na koheziju i interese atlantske zajednice.

Parlamentarna skupština NATO-a održava dva plenarna zasjedanja godišnje - u proljeće i u jesen. 

Parlamentarna skupština NATO-a ima Biro, koji čine: predsjednik, pet potpredsjednika, blagajnik i glavni tajnik, te glavno upravno tijelo, Stalni odbor, koji čine voditelji svakog izaslanstva država članica, predsjednik, pet potpredsjednika, blagajnik i glavni tajnik.

Parlamentarna skupština NATO ima pet odbora i osam pododbora. Odbori pripremaju izvješća i preporuke u vezi s NATO-om koji se potom razmatraju na plenarnoj sjednici. Preporuke se nakon usvajanja upućuju parlamentima i vladama država članica i pridruženih članica, NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama. Svi odbori održavaju svoje sjednice za vrijeme proljetnog i jesenskog zasjedanja PSNATO-a. Odbor za obranu i sigurnost, Odbor za ekonomiju i sigurnost i Politički odbor također se sastaju svake veljače u Bruxellesu s visokim dužnosnicima NATO-a i EU-a. Unutar odbora postoje pododbori, koji se podrobnije bave posebnim pitanjima. Pododbori se sastaju nekoliko puta godišnje i posjećuju različite zemlje kako bi se upoznali sa stanjem na terenu i o tome pripremili izvješće svojim odborima i PSNATO-u.

Odbori i pododbori PSNATO-a su:
1. Odbor za demokraciju i sigurnost
          - Pododbor za otpornost i civilnu sigurnost
2. Odbor za obranu i sigurnost
          - Pododbor za buduće sigurnosne i obrambene sposobnosti
          - Pododbor za transatlantsku obrambenu i sigurnosnu suradnju
3. Odbor za ekonomiju i sigurnost
          - Pododbor za tranziciju i razvoj
          - Pododbor za transatlantske ekonomske odnose
4. Politički odbor
          - Pododbor za partnerstva NATO-a
          - Pododbor za transatlantske odnose
5. Odbor za znanost i tehnologiju
          - Pododbor za tehnološke trendove i sigurnost

Parlamentarna skupština NATO-a svake godine organizira Rose-Roth seminare te seminar Mediteranskog dijaloga, kao i program za parlamentarce u kojem sudjeluju novi članovi parlamenta. Skupština također održava godišnji Parlamentarni transatlantski forum u Sjedinjenim Američkim Državama, na kojem članovi PSNATO-a s američkim stručnjacima razmatraju transatlantska stajališta o nizu pitanja u vezi s NATO-om.

Od 25. svibnja 2007. Bosna i Hercegovina ima status pridružene članice. Izaslanstvo Parlamentarne skupštine BiH u tom je razdoblju imalo tri člana.

Od 27. svibnja 2024. Bosna i Hercegovina ima status države kandidatkinje, što Izaslanstvu PSBiH u PSNATO-a donosi dodatne institucionalne pogodnosti, među kojima je i proširenje izaslanstva s tri na pet članova.

Međunarodno tajništvo PSNATO-a je tijelo koje obavlja administrativne i organizacijske poslove. Broji oko 30 stručnjaka raspoređenih prema organizacijskoj shemi. Na čelu Međunarodnog tajništva je glavni tajnik, kojeg imenuje PSNATO. 

* Republika Finska u travnju 2023. godine službeno je postala 31. punopravna članica Parlamentarne skupštine NATO-a

* Kraljevina Švedska u ožujku 2024. godine službeno je postala 32. punopravna članica Parlamentarne skupštine NATO-a

* Na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a, održanom u svibnju 2024. godine u Sofiji (Republika Bugarska), ove tri zemlje dobile su status kandidatkinja.


ODNOSI NATO-a I BOSNE I HERCEGOVINE

Partnerstvo za mir - (PfP)

Članice NATO-a odlučne su ostaviti vrata NATO-a otvorenima za partnere sa Zapadnog Balkana koji žele pristupiti Savezu, koji su spremni dijeliti vrijednosti Saveza te su voljni i sposobni preuzeti odgovornosti i obveze koje donosi članstvo. Euroatlantske integracije – članstvo u NATO-u i Europskoj uniji – prepoznate su kao najbolji način za postizanje dugoročno održive sigurnosti i stabilnosti u regiji. Ovakva politika „otvorenih vrata“ iskazuje se u tome što je svim zemljama u regiji ponuđena mogućnost ulaska u NATO-ov program Partnerstvo za mir (PfP) i što su one prihvatile tu ponudu.

Bosna i Hercegovina (BiH) je 2003. godine pokrenula intenzivan program reforme obrane u partnerstvu s NATO-om, a od prosinca 2006. je članica PfP-a.

PfP je okvir za praktičnu bilateralnu suradnju između država partnera i NATO-a, skrojen prema pojedinačnim potrebama i zajednički realiziran na razini i tempom koji odaberu sami partneri, s težištem na demokratskim, institucionalnim i obrambenim reformama. Članice PfP-a raspravljaju i o pitanjima od uzajamnog interesa u okvirima Euroatlantskog partnerskog vijeća, u kojem sjede sve članice NATO-a i partnerske zemlje. Aktivnosti PfP-a zalaze u brojne područja, uključujući reformu obrane, politiku i planiranje obrane, civilno-vojne odnose, obrazovanje i obuku, vojnu suradnju i obuku, planiranje za slučaj izvanredne situacije i katastrofe te suradnju u području znanosti i ekologije.

BiH sudjeluje u tri središnja programa PfP-a, a to su:

  • Individualni partnerski program (IPP) 
  • Proces planiranja i revizije (PARP) 
  • Individualni partnerski akcijski plan (IPAP) 

O aspiracijama k članstvu i relevantnim reformama BiH i NATO potpisali su i Sigurnosni sporazum, kojim se definira razmjena povjerljivih podataka između naše zemlje i NATO-a, kao i Sporazum o statusu snaga, kojim se uređuje boravak gostujućih snaga iz zemalja NATO-a i PfP-a u BiH, kao i prisutnost gostujućih snaga iz BiH u zemljama NATO-a i PfP-a.

Intenzivirani dijalog

Osim navedenoga, BiH je još od travnja 2008. aktivna i u sklopu Intenziviranog dijaloga s NATO-om, koji je NATO ponudio našoj zemlji na summitu u Bukureštu.

Inače, intenzivirani dijalog zasniva se s državom članicom Partnerstva za mir koja prednjači u ispunjavanju svojih obveza u vojno-političkim pitanjima i upravljanju krizama.

Akcijski plan za članstvo (MAP)

Sljedeći korak u odnosima BiH i NATO-a jest Akcijski plan za članstvo (MAP). MAP je program savjetovanja, pomoći i praktične podrške, skrojen prema specifičnim potrebama zemalja koje teže k članstvu u NATO-u. To je višefazni proces političkog dijaloga i vojnih reformi koje zemlje kojima je odobren MAP trebaju uskladiti s NATO-ovim standardima, s konačnim ciljem ulaska u NATO. Predsjedništvo BiH je u lipnju 2009. godine donijelo odluku o podnošenju zahtjeva za sudjelovanje naše zemlje u MAP-u.

Na summitu NATO-a u Tallinnu, koji je održan 22. i 23. travnja 2010., ministri vanjskih poslova država članica NATO-a suglasili su se da će primiti Bosnu i Hercegovinu u MAP, ali su njegovo provođenje vezali uz određene uvjete. NATO je odredio da će prihvatiti prvi godišnji plan reformi BiH prema MAP-u tek kada Bosna i Hercegovina ispuni uvjet uknjižbe nepokretne perspektivne vojne imovine, koju bi koristilo Ministarstvo obrane BiH.

U vezi s tim, Predsjedništvo BiH je 18. travnja 2012. donijelo Odluku o veličini, strukturi i lokacijama OSBiH, kojom su određene 63 perspektivne vojne lokacije za potrebe Ministarstva obrane BiH i Oružanih snaga BiH.

Postupak knjiženja ovih lokacija je u tijeku.

Inače, sudjelovanje u MAP-u ne prejudicira odluke Saveza glede budućeg članstva.