38. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH - Izaslanička pitanja

Izaslanik Božo Rajić postavio je sljedeće pitanje Predsjedništvu BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH: “Nedostatak autentičnog teksta Daytonskog mirovnog sporazuma godinama izaziva sumnje da teksta nema iz nečijih separativnih interesa. Rašireno je uvjerenje da je u prijevodima rečenog Sporazuma na službene jezike u BiH došlo do slučajnih ili namjernih pogrešaka u prijevodu koje proizvode suštinske posljedice. Kao primjer navodim odredbe članka IX. 3. Ustava BiH, koji utvrđuje izabrane dužnosnike u BiH, a govori da izabrani odnosno imenovani dužnosnici predstavljaju narode BiH, što je jedan kvalitet, dok druga interpretiranja ovog istog članka vuku prema načelu proporcionalne zastupljenosti, što je, blago rečeno, dvojbeno. Od više izaslanika Doma naroda BiH bili su zahtjevi da se obavi temeljita rasprava o ukupnoj nacionalnoj zastupljenosti svih uposlenih u institucijama BiH, što je nemoguće obaviti dok ne budemo raspolagali autentičnim tekstom (na engleskome jeziku) i istovjetnim (korektnim) prijevodom na sva tri službena jezika u BiH. U skladu s navedenim, postavljam pitanje Predsjedništvu BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BIH: - Je li moguće i u kojem roku pribaviti od Francuske (kao zemlje depozitara originalnog teksta Daytonskog sporazuma) autentičan tekst tog prevažnog sporazuma za ukupan život BiH?”

Izaslanica Dušanka Majkić postavila je sljedeće pitanje Tužiteljstvu BiH: - „Namjerava li Tužiteljstvo BiH pokrenuti istragu protiv više osoba iz gospodarskog, političkog i vjerskog života BiH, nakon afere koju su objavili pojedini mediji i nakon objavljivanja mape uvezane i opasne mafijaško-terorističke mreže? - Hoće li informacije dobivene od OHR-ovog Analitičkog tima biti provjerene od strane Tužiteljstva BiH po zakonom predviđenim kriterijima ili će, kao i do sada, biti upotrijebljeni u svrhu postizanja apsolutne poslušnosti i zastrašivanja osoba iz političkog i javnog života? - Funkcionira li Analitički tim OHR-a izvan zakonskih ovlasti uz pomoć stranih tužitelja u Tužiteljstvu BiH? - Podnosi li Tužiteljstvo BiH (u okviru „reformiranog“ pravosuđa) stvarna izvješća o svome radu neformalnim centrima moći u OHR-u, umjesto najvišem zakonodavnom tijelu ove zemlje, kojem dostavlja samo informaciju o radu?“

Izaslanik Zoran Koprivica postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu financija i trezora BiH i Upravi za neizravno oporezivanje BiH: „Je li točno da roba oduzeta na graničnim prijelazima BiH propada u skladištima Uprave za neizravno oporezivanje, iako njena vrijednost prelazi, po nekim informacijama, iznos od 50 milijuna KM? Koliko je u proteklih pet godina Uprava za neizravno oporezivanje održala dražbi na kojima se prodavala zaplijenjena roba? Radi se o robi oduzetoj u carinsko-prekršajnim postupcima. Namjerava li se sustavno pristupiti rješavanju ovoga pitanja eventualnim donošenjem posebnog zakona?“

Izaslanik Hazim Rančić postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Je li točno da postoje kreditna sredstva koja nisu angažirana-aktivirana te da stoga BiH plaća penale određenim institucijama? O kojem iznosu kredita se radi? Koliki su penali koje plaćamo? Tko je odgovoran za takvo stanje?“

Izaslanik Slobodan Šaraba postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: 1. “Koji su razlozi zbog kojih opća uprava za zdravlje i zaštitu potrošaća Europske komisije (DG SANCO) ne daje dozvolu BiH za izvoz meda i koje uvjete BiH treba ispuniti kako bi omogućila proizvođačima da izvezu med? 2. Planira li Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dodijeliti Općini Ravno, pored sredstava za elekrifikaciju, i sredstva za obnovu socijalne i komunalne infrastrukture i sredstva za obnovu stambenih objekata?”

Izaslanik Sulejman Tihić postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: “Dobio sam odgovor na izaslaničko pitanje koje sam postavio na 35. sjednici Doma naroda, održanoj 15. 9. 2009. godine. Dobivenim odgovorom nisam zadovoljan i obnavljam postavljeno izaslaničko pitanje. Tražim od Vijeća ministara da odgovori kakva je etnička struktura uposlenih samo na glavnim pozicijama u institucijama Bosne i Hercegovine. Prema informacijama kojima raspolažem, od 60 institucija, trenutačno su na čelnim pozicijama Srbi u 26, Bošnjaci u 19, Hrvati u 14 i ostali na jednoj čelnoj poziciji.”