09. sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH - Zastupnička pitanja

„Prvo pitanje želim postaviti ministru pravde BiH, a ono glasi; - Tko je, kada i temeljem kojeg propisa ili odluke uspostavio poseban odjel za hrvatska pitanja u Tužiteljstvu i Sudu BiH? Obrazloženje – Nedavno smo u ovoj istoj dvorani, razmatrajući Izvješće/Informaciju Državnog tužiteljstva imali prigodu čuti kako je Državno tužiteljstvo nedovoljno kapacitirano, da nije u stanju odrediti poseban tim za procesuiranje ratnih zločina počinjenih u zaštičenoj UN zoni Srebrenica. Ovih dana sam čuo prosvjede iz Tuzle o sporosti u procesuiranju nekih sličnih kaznenih djela na prostoru Tuzle. Imali smo nedavno pitanje jednog uvaženog zastupnika koji je, evo, dobio odgovor kojim nije zadovoljan, koji je pitao za neke navodne kriminalne radnje u poduzeću Agrokomerc. Čuli smo, isto tako u ovoj dvorani, o nekim, navodno, kriminalnim privatizacijama nekih pivovara i mnogo drugih poduzeća u BiH. Svi ti i ini slučajevi čekaju punu osposobljenost Tužiteljstva i drugih organa gonjenja kako bi i mi i javnost konačno znali da li su optužbe izrečene i u ovoj dvorani utemeljene ili nisu. U isto vrijeme, eksplicitno se provode istražne radnje i u ranim jutarnjim satima, po pravilu prije svanuća, iz kreveta se kupe ministri, premijeri, policijski komesari pa i poneki član, bivši doduše, Predsjedništva BiH i, po nalogu nekog specijalnog odjela, privode i pritvaraju u posebnoj pritvorskoj jedinici Suda BiH. Kako se, slučajno ili ne, radi o isključivo dužnosnicima koji su isključivo hrvatske nacionalnosti, i ja i javnost, koja to mene isto pita, zaključili smo da je uspostavljen poseban odjel za hrvatska pitanja u Tužiteljstvu i Sudu BiH koji se bavi isključivo Hrvatima, i to, po pravilu, kada se trebaju donositi neke političke odluke. Nekada se to događalo kada je trebalo donijeti ustavne amandmane na ustav entiteta, nekada kada se otvori priča o ustavnim reformama u BiH, nekada opet kada se otpočne pričati o policijskoj reformi, a nekada, iako se kasni, u uspostavi vlasti. Bilo kako bilo, ja tada, nakon ovih najnovijih akcija u Mostaru, očekujem ekspresno implementiranje i uspostavu vlasti i mislim, a mislim da će i reforma policije ići puno brže. Zato ministra pravde molim da mi što prije odgovori na pitanje dok se netko nije sjetio da smo i ja i on Hrvati, pa se može desiti da ja sljedeći put moradnem pitati gdje nam je ministar ili možda ministar neće imati kome dostaviti odgovor. Odgovor može biti usmen, ali bih više volio pisani i pismen odgovor na ovo pitanje. Drugo pitanje želim postaviti državnom tužitelju i predsjednici Suda BiH. - Jesu li Sud i Tužiteljstvo BiH institucije BiH i ako jesu, da li su suci i tužitelji koji su strani državljani uposlenici ove države ili neke druge države, odnosno tko im daje plaće i druge naknade koje primaju? Da li se njihove plaće i druge naknade koje primaju isplaćuju iz proračuna BiH i jesu li iste kao i plaće i naknade sudaca i tužitelja koji su državljani BiH? Ako slučajno plaće primaju od nekog drugog a ne od ove države, da li za svoj rad odgovaraju nekom drugom ili nekome u ovoj državi? Ako za svoj rad odgovaraju nekom u ovoj državi, molim da mi se odgovori koja je to institucija ili pojedinac kojim odgovaraju, jer bih mu se želio obratiti zbog brojnih primjedbi na njihov rad. Jesu li predsjednica Suda BiH i državni tužitelj zadovoljni radom svojih kolega koji nisu državljani BiH i razinom suradnje i međusobnog uvažavanja te ako jesu, da li kao čeljni ljudi ovih institucija prihvaćaju i odgovornost za eventualne propuste svojih kolega koji su strani državljani? Treće pitanje ide Uredu visokog predstavnika u BiH. - Zašto je nametnuo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku BiH i tko je i s kakvim obrazloženjem to tražio od Visokog predstavnika. Ako su moje informacije točne, to je traženo iz Suda i Tužiteljstva BiH koje se s takvim zahtjevom nikada nisu obratili ni resornom ministarstvu ni Vijeću ministara, a ni ovoj Parlamentarnoj skupštini. To što se nisu obratili institucijama ove države meni nije ništa novo. Meni je veći problem što se i na ovakav način ruši kredibilitet institucija ove zemlje, kojima se na ovakav način svjesno imputira da nisu dovoljno dobro osposobljeni ni za benigne promjene zakona ili to znači nekakav poseban odnos sudbenih institucija i institucije OHR-a? I četvrto pitanje ide ovom Zastupničkom domu i, evo, Ustavnopravnom povjerenstvu Zastupničkog doma. - Ima li itko u ovoj državi da mi može garantirati da će se poštovati moj zastupnički imunitet i da neću biti proganjan od specijalnih odjela za hrvatska ili politička pitanja zbog pitanja koja sam danas postavio?“

„Ja ću postaviti kratko pitanje. Međutim, moram da odgovorim. Na prošloj sjednici sam rekao da ću kandidovati pitanje u vezi sa otvaranjem Kulturnog centra BiH u Zagrebu, ali s obzirom da je došla reakcija ministra u kome kaže da će se zatražiti sankcije za sekretara Ministarstva spoljnih poslova, odustao sam od tog pitanja. Kandidovaću jedno drugo pitanje, a tiče se posjete ministra za vanjske poslove od 30.4. do 04.5. SAD-u i s obzirom da se, po mom mišljenju, u toku te posjete nije susreo sa ravnopravnim sagovornicima i ljudima od uticaja, da li je prilikom te posjete SAD-u zastupali, da li je on, znači, zastupao usaglašene stavove Predsjedništva BiH ili svoje lične stavove i da li je ta posjeta bila u funkciji pripremanja Protokola posjete Predsjedništva BiH ili samo jednog člana tog Predsjedništva. Ima znači ovih pitanja do sada pet ili šest i tiču se spoljne politike BiH, sjednica krajem juna će biti i ta će se sjednica posvetiti samo poslaničkim pitanjima i kada ćemo sa Savjetom ministara, nadam se, moći da ova pitanja razmotrimo i da o njima dobijemo odgovore.“

„Moje pitanje je izravno upućeno Upravi za neizravno oporezivanje, a odgovor tražim preko Vijeća ministara. Temeljem kojeg zakonskog propisa je Uprava za neizravno oporezivanje donijela Odluku o raspodjeli prihoda ostvarenih od terminala na graničnim prijelazima? Kojim razlozima se rukovodila u donošenju ovakve odluke? Je li retroaktivno i prisilno naplaćivanje sa računa pojedinih općina ovih mjeseci za iznose iz 2006. godine uopće u skladu sa zakonom, s obzirom koji je svojevremeno Uprava ponudila, koji bi riješio ove odnose Uprave i općina nikada nije potpisan s tim općinama. Kratko obrazloženje - Uprava za neizravno oporezivanje koncem 2005. godine je kontaktirala vlasnike terminala, a između ostalih vlasnika su pojedini terminali u vlasništvu općina, lokalnih zajednica, tražila da se uspostavi odnos o raspodjeli prihoda koji su ostvareni na terminalima, a uglavnom se radi o prihodima od naplate parkinga za one robne terete koji se tamo moraju zadržati. Ugovor koji su oni ponudili s općinama poput Orašja, Domaljevca, Šamca iz Federacije BiH i pojedinih općina u RS-u Brod, Gradiška, ako ne griješim ili ne znam, Luka Brčko, pa u Mostaru granični prijelaz - takvi ugovori nikad nisu potpisani. Ali, ovih mjeseci Uprava za neizravno oporezivanje skida iznose financijskih sredstava s računa ovih općina i time dovodi u situaciju pojedine općine da bi uskoro mogle biti blokirane u izvršenju svojih temeljnih zadaća i poslova. Tražim pisani odgovor od Uprave preko Vijeća ministara.“

„Ja imam dva kratka pitanja. Prvo upućujem Vijeću ministara, odnosno Ministarstvu pravde i Predsjedništvu, a ono glasi: – šta će učiniti da se dokumentacija Međunarodnog suda pravde u Haagu vrati institucijama BiH te da bude budućim historičarima dostupna? Kao što je poznato, u skorije vrijeme se vode određene aktivnosti raznih, što vladinih, što nevladinih organizacija, da se haška dokumentacija preuzme na čuvanje. A što je najčudnije, ta dokumentacija bi mogla završiti i van BiH. I drugo pitanje upućujem Vijeću ministara. – Naime, svjedoci smo u zadnjih 10-tak dana enormnog povećanja cijena građevinskog materijala, posebno čelika i cementa. S obzirom da u BiH ovu granu imaju u većinskom vlasništvu po jedan subjekt, tražim od Vijeća ministara da otvori razgovore s ovim subjektima, uključivo i Konkurencijsko vijeće, jer određeni subjekti u BiH ozbiljno razmišljaju da podnesu prijave protiv istih zbog monopolskog ponašanja na tržištu. Činjenica je da su prvo napravljene vještačke krize ovih materijala, a potom iznenada, na početku građevinske sezone, došlo je do enormnog povećanja cijena ovih materijala. Trebalo bi tražiti razloge toga ako znamo da nije došlo do povećanja ni cijena ulaznih sirovina ni cijena energije koja se koristi.“

„Moje pitanje je upućeno Ministarstvu inostranih poslova, a glasi: - zašto Ministarstvo inostranih poslova BiH se nije izjasnilo povodom inicijative Narodne skupštine RS za uspostavljanje međuparlamentarne saradnje između Narodne skupštine RS i Parlamenta Mađarske? Obrazloženje za to je sljedeće – naime, blagovremeno je Narodna skupština RS uputila, tražila zapravo, mišljenje i saglasnost Ministarstva inostranih poslova kao jedne od državnih institucija koja je potrebna da se izjasni povodom takvih inicijativa koje dolaze iz entiteta, i mi smo na Komisiji za spoljne poslove 21. maja imali na dnevnom redu tu inicijativu. Na moje pitanje i konstataciju zašto nije, nemamo mišljenje Ministarstva inostranih poslova u vezi sa tim, sekretar Komisije nas je obavijestio da je redovno i blagovremeno tražio pismenim putem mišljenje nadležnog ministarstva. Traženo je da se ono dostavi do trenutka te sjednice, dakle Komisiji. Međutim, ono nije dostavljeno. Ja postavljam pitanje - zašto nije dostavljeno i tražim, naravno, da mi u pismenoj formi Ministarstvo dostavi svoje mišljenje povodom te inicijative.“

„Moje pitanje se odnosi na podršku rešavanju posljedica funkcionisanja graničnog prelaza u Gradiški. Obrazloženje – granični prelaz u Gradiški nalazi se u centru grada i uzrokuje ozbiljne posljedice u organizaciji i funkcionisanju života u gradu i oko grada. Zbog velike frekvencije vozila, infrastruktura u Gradiški se permanento urušava. Prijedlog – da se za tekuće inivesticiono održavanje saobraćajnica i infrastrukture, koja je u funkciji graničnog prelaza i terminala, obezbijede redovni prihodi u budžetu opštine iz prihoda za usluge korištenja terminala, i to na način da se najmanje 50 % ovih prihoda uplaćuje direktno u budžet opštine Gradiške. Na ovakav prijedlog nas obavezuje Evropska povelja o zaštiti prava lokalne samouprave, kao i jaki trendovi centralizacije vlasti, pogotovo u oblasti fiskalne politike, što onemogućuje i uskraćuje finansijska sredstva lokalnoj samoupravi. Odogovor tražim u pismenoj formi.“

„Imam dva kratka pitanja. Prvo pitanje glasi: - da li je i dalje na snazi Zakon o praznicima koji je objavljen u „Služenom listu SRBiH“, broj 2/92? Ovo pitanje upućujem Vijeću ministara i tražim pismeni odgovor. Ovo pitanje je vezano za moje ranije pitanje o važnosti propisa koji su bili na snazi do stupanja na snagu Daytonskog mirovnog sporazuma. Ja sam na to pitanje dobio odgovor. Kako je nabrajanje tih propisa obimno i nepotrebno, međutim, ja ću ići od propisa do propisa i pitaću, konkretno, Vijeće ministara između ostalog i za ovaj Zakon o praznicima - da li je on na snazi ili nije. I drugo pitanje upućujem Vijeću ministara ili drugoj nadležnoj instituciji, koje glasi: - kakve to ima uzročnoposljedične veze u negativnom značenju 'entitetsko glasanje' i Policija RS sa islamom? Obrazloženje kratko - Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i premijer Vlade RS, je prije nekoliko dana na konferenciji za štampu u Banjoj Luci, kako prenosi 'Dnevni avaz', izjavio: – Mi u RS, u uslovima snažnog jačanja vehabizma i stalnom viđenju da po svijetu hodaju ljudi za terorističke akcije koji se obučavaju u BiH, ne možemo ostati bez svoje policije niti to želimo. Također, Milorad Živković, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma i član Glavnog odbora SNSD-a, je nešto ranije, također na konferenciji za štampu u Banjoj Luci, kako prenose 'Dnevni avaz' i 'Glas Srpske', izjavio da neće biti pregovora o entitetskom glasanju jer je, kako stoji, svima u RS-u jasno da entitetsko glasanje predstavlja jedini zaštitni mehanizam od nastojanja da se BiH pretvori u unitarnu islamsku zemlju sa bosanskim i arapskim jezikom kao zvaničnim jezikom i pismom. U vezi tih izjava, tražim od Vijeća ministara da mi dostavi pismeni odgovor.“

„Ja imam jedno poslaničko pitanje i dvije inicijative. Poslaničko pitanje glasi: - u kojoj fazi je proces pripreme gradnje autoputa na relaciji Dobrinje-Kakanj?

„Ja imam dva pitanja i urgenciju. Naime, prvo tražim od nadležnog ministarstva da mi se dostavi prepiska između tog ministarstva i Srpske pravoslavne crkve u vezi sa Sporazumom odnosno, Osnovnim ugovorom između BiH i Srpske pravoslavne crkve. Drugo, šta Savjet ministara namjerava da uradi kako bi se otklonio debalans u rukovođenju bezbjednosnim službama, odnosno agencijama? Naime, kao što je poznato, u ovom momentu ako se uzme Ministarstvo bezbjednosti, SIP-a, Granična policija ili Državna granična služba, ne znam da li je taj zakon usvojen u Domu naroda i OSA, onda na čelu tih institucija nema nijednog predstavnika srpskog naroda. Također želim da ponovim pitanja postavljena na sjednici od 12. aprila 2007. godine. S obzirom da je punih 45 dana prošlo, a da nisam dobio odgovor ni na jedno od ova dva postavljena pitanja.“

Poslaničko pitanje prvo postavljam za Tužilaštvo BiH. Tražim od Tužilaštva BiH da odgovori: Zašto 12 godina nakon stravičnog zločina na kapiji u Tuzli, počinjenog 25. maja 1995. godine, nije podignuta optužnica, s obzirom da se radi o jednom od najdokumentovanijih zločina. Građani Tuzle i BiH razočarani su spoznajom da još uvijek nije podignuta optužnica ni 12 godina nakon stravičnog zločina koji se dogodio 25. maja 1995. godine kada je jedna granata, ispaljena sa položaja Vojske RS na Ozrenu, na lokalitetu Kapija, ubila 71 a ranila 172 uglavnom mlada čovjeka. Ovo pitam tim prije što je i ovogodišnje podsjećanje na ovaj zločin bilo popraćeno informacijama koje su zbunjivale javnost. Tako je, na primjer, recimo, 'Oslobođenje' od 2. maja 2006. godine objavilo tekst pod naslovom neimenovanog tužioca Kantonalnog tužilaštva u Tuzli, gdje se precizira da je podizanje optužnice zbog masakra na tuzlanskoj Kapiji u domenu fantastike. Neimenovani tužilac za 'Oslobođenje' izjavljuje da Haški tribunal traži pisanu naredbu za granatiranje, a do nje je, u ovom momentu, nemoguće doći. Ovim se, navodno, objašnjava blokada mogućeg procesuiranja izvršilaca ovog zločina. Sve ovo govori da zločin na tuzlanskoj Kapiji prati neefikasna domaća istražna mašinerija koja nije sposobna, izgleda, podignuti optužnicu. Zbog svega toga, kao poslanik u Predstavničkom domu, javno postavljam pitanje i očekujem odgovor - zašto je u slučaju Kapije pravda spora? Imam nekoliko pitanja koji se odnose na sljedeće: u povodu spornog i, osnovano sumnjam, nezakonitog pritvaranja državljana BiH Ilije Jurišića, a koje se dogodilo 11. maja 2007. godine na aerodromu u Beogradu u Republici Srbiji, postavljam poslanička pitanja Vijeću ministara – Ministarstvu vanjskih poslova BiH i Ministarstvu pravde - a za koje tražim precizan odgovor u pisanoj formi. - Šta su nadležni organi BiH – Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravde i ambasade, odnosno konzularna predstavništva - dužni učiniti da zaštite građane BiH koji se nađu u situaciji da iz bilo kojih razloga budu pritvoreni od strane organa vlasti druge države? - Da li, shodno odredbama međunarodnih konvencija, sporazuma ili drugih međunarodnih dokumenata iz krivičnopravne oblasti, te imajući u vidu odredbe Ustava BiH i zakonodavstva BiH, može biti 'sklonjen' državljanin BiH u stranoj državi, a na temelju krivične prijave koja obuhvata događaj koji se desio na području države BiH. - Da li je Parlamentarna skupština BiH ratificirala sve međunarodne konvencije koje se odnose na ekstradiciju i prenos postupka u krivičnim stvarima, a ako nije - zašto nije? - Zašto BiH sa Republikom Srbijom nije potpisala sporazum ili protokol po uzoru na tzv. Zagrebački protokol, kojim je predviđeno da će svaka strana goniti svoje državljane osumnjičene za krivična djela ratnog zločina? - Da li Ministarstvo pravde BiH raspolaže saznanjem da se protiv Ilije Jurišića vodi istraga u povodu događaja koji se desio, je li, 15. maja 1992. godine na teritoriji međunarodnopriznate države? Ministarstvo pravde pitam - da li su pravosudni organi Republike Srbije pokušali da obezbijede prisustvo Ilije Jurišića njegovim pozivanjem, a što su, uostalom, poštujući odredbu člana 166. Zakona o krivičnom postupku Republike Srbije, vlastite države, bili dužni učiniti? Ukoliko jesu, tražim da mi se odgovori - preko kojeg su to organa učinili? Da li su to oni učinili na propisan način preko Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva pravde i drugih nadležnih organa BiH ili putem entitetskih organa i kojih? Obrazloženje: gospodin Ilija Jurišić je dana 11.5.2007. godine uhapšen na aerodromu 'Nikola Tesla' u Beogradu, a istom je, prema saznanjima iz medija, rješenjem istražnog sudije određen pritvor od 30 dana. Sam čin hapšenja, prema saznanjima iz medija, pun je spornih pitanja, s obzirom da je za gospodina Jurišića raspisana potjernica, a sumjamo da u konkretnom slučaju nisu poštovane čak ni odredbe Zakona o krivičnom postupku Republike Srbije o pozivanju osumjičenog (što je jedan od instrumenata za obezbjeđenje njegovog prisustva u krivičnom postupku). Naime, poziv gospodinu Jurišiću, prema mojim saznanjima, pribijen je na oglasnsu tablu. Dakle, on nije znao niti je mogao znati da ga neki državni organ poziva, jer mu poziv nikada nije ni bilo pokušano uručiti. Isto bi se desilo da je to učinio i neki od organa u Bosni i Hercegovini, pa čak i u Tuzli. Raspolažem nezvaničnim informacijama da su dana 17.5.2007. godine, dakle prije nekoliko dana, organi Republike Srbije uputili poziv još petorici lica koja se vezuju za tzv. Predmet - Tuzlanska kolona, što govori u prilog mojoj tvrdnji. Takvim ponašanjem pravosudni organi Republike Srbije su, po mom mišljenju, prekršili član 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koju je ratifikovala Republika Srbija, a on podrazumijeva pravo na pravično suđenje. Ako se uzmu podaci sa web stranice Tužilaštva Republike Srbije za ratne zločine (gdje se nalazi spisak predmeta koje navedeni organ vodi, faza u kojoj se nalaze, te podaci o saradnji sa organima gaonjenja drugih država), može se primijetiti da je naznačeno da u predmetu tzv. Tuzlanske kolone postoji saradnja sa Tužilaštvom Republike Srpske, pa se pitam o kakvoj saradnji je riječ i da li Tužilaštvo Republike na tom istom predmetu sarađuje sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine, koje vodi identičan predmet. Da podsjetim, svojevremeno je, po tada važećim pravilima Rimskog puta, odnosno Rimskog sporazuma od 18.02.1996. godine, navedeni predmet ustupljen Okružnom tužilaštvu u Bijeljini, a zatim je zbog velike osjetljivosti preuzet od strane Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Da li ovaj događaj otvara prostor našim susjedima ili bilo kojoj državi na planeti Zemlji da njihovi državni organi hapse državljane Bosne i Hercegovine kako im 'padne napamet', a da pri tome državljani BiH ne uživaju nikakvu zaštitu? Ja sam za to da svako snosi pojedinačnu odgovornosto za ono što je učinio ili nije učinio, a trebao je. Međutim, isto tako smatram da se u konkretnom slučaju radi o nevinom čovjeku te da prema njemu, a i svakome drugome, treba poštovati norme međunarodnog prava i međunarodne standarde u pogledu poštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda. Smatram da na nivou BiH treba, ako to do sada nije učinjeno, ratificirati sve međunarodne dokumente i potpisati i ratificirati sporazume koji će garantirati našim državljanima bolji pravni položaj u drugim zemljama Evrope i svijeta, a pogotovo u susjednim zemljama, jer je to naša dužnost.“

„Dva kratka poslanička pitanja odnose se na donacije koje je BiH dobila od 1996. do 2006. godine. Koliko je BiH dobila donacija, od kada ih je dobila i kako su ta sredstva potrošena, odnosno na kojoj sjednici Parlamentane skupštine je formirana parlamentarna Istražna komisija sa zadatkom da utvrdi kako su utrošene donacije namijenjene BiH, donirane u periodu od 1996. do momenta formiranja Komisije? Ko su bili članovi Komisije i gdje se nalazi dokumentacija koju je Komisija prikupila tokom svoga rada? Prema pisanju medija, parlamentarna Istražna komisija, formirana sa zadatkom da utvrdi koliko je donacija dobila BiH i kako su one utrošene, je ustanovila da je u periodu 1996. – 2006. nenamjenski potrošeno oko 9 milijardi KM. Visoki predstavnik Pady Ashdown je, također prema pisanju medija, pred poslanicima Parlamentarne skupštine BiH izjavio da je u BiH nenamjenski potrošeno oko 9 milijardi KM, iz čega je lako zaključiti da su donirana sredstva bila sredstva za bogaćenje uskog kruga činovnika iz vladajućih stranaka, a da je narod ostao 'kratkih rukava', odnosno uskraćen za donirani novac. Dok je, s jedne strane, prema podacima Evropske komisije, u BiH donirano oko 15 milijardi KM, zvanične informacije, sa kojima je u javnost išao prošli saziv Vijeća ministara, pominju oko 7 milijardi KM donacija. Zbog različitih informacija o količini novca koji je doniran u BiH i špekulacija s tim u vezi, tražim da mi se dostavi dokumentacija do koje je došla parlamentarna Istražna komisija, uz pitanje - da li je dokumentacija dostavljena i Tužilaštavu BiH?“

„Ja nisam, možda, jedan od poslanika koji, u skladu s Poslovnikom, intenzivnije koristi mehanizam poslaničkih pitanja iz razloga što pripadam opoziciji i ne mogu izravno dobiti odgovore na neka poslanička pitanja kao kolege iz pozicije. I druga stvar što imam potrebu imati oficijelne odgovore o pitanjima koja interesiraju građane koje zastupam. Imam danas dva poslanička pitanja. Prvo pitanje je ministru inostranih poslova u Vijeću ministara BiH. Pitanje glasi - kakva je sudbina inicijative koju su prije nekoliko godina pokrenuli općina Velika Kladuša i nekoliko susjednih općina u Republici Hrvatskoj za otvaranje malograničnih prelaza Zagrad, Drmaljevo i Obljaj u općini Velika Kladuša, koji su od velikog interesa za ove općine, a posebno građane koji gravitiraju u ovom prostoru i imaju imanja i s jedne i s druge strane granice? Od pokretanja ove inicijative otvoren je jedan malogranični prelaz Zagrad, a otvaranje ostala dva se iz godine u godinu odlaže, bez ikakvog obrazloženja. Zbog stalnih upita građana s obje strane granice, molim da mi se odgovori na pitanje - da li je ranija inicijativa za otvaranje ovih malograničnih prelaza još uvijek aktuelna ili u proceduri i kakva joj je sudbina? Ako nije aktuelna, ko može pokrenuti novu inicijativu, kome i u kakvoj formi? Drugo pitanje je pitanje ministru za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH. Kome se mogu obratiti građani povratnici u Unsko-sanski kanton ili njihovi predstavnici koji već godinama slušaju ili čitaju informacije o raznim sporazumima između vlada i Elektroprivrede o tome da se povratnicima priključi struja? A unatoč tome, oni ni šest ili osam godina nakon povratka nemaju ni ono osnovno za život što se zove struja i voda. Ovi ljudi su umorni od priča i vozanja od općina do Elektroprivrede i obrnuto, i krajnje je vrijeme da im se u stvaranju uslova održivog povratka obezbijedi ono bez čega je danas život nezamisliv, a to je dakle struja. Osobno sam se uvjerio da nakon ovakvog ponašanja nije mali broj onih koji su povratak zamijenili novim izbjeglištvom ili definitivnim odlaskom. Ovakvi slučajevi su, posebno u Unsko-sanskom kantonu, izraženi u Sanskom Mostu, a ima ih i u Bosanskoj Krupi, Bihaću i Velikoj Kladuši i ja za ovo ne mogu naći drugu riječ, osim namjernog opstruiranja povratka na svoja ognjišta.“

„Pitanje je upućeno Vijeću ministara BiH - šta čini Vijeće ministara BiH na naplati po osnovu potopljenog zemljišta u BiH u svrhu akumulacije za hidroelektrane Bajina Bašta i Mali Zvornik? Jedna rečenica obrazloženja. Po Zakonu iz 1976. godine, značajan dio sredstava se uplaćivao u ove lokalne zajednice i od rata naovamo nije uplaćeno ništa zbog nepostojanja sporazuma. Molim da se o ovom pitanju, da mi se na ovo pitanje odgovori.“

„Ja imam jedno kratko pitanje - šta je Tužilaštvo BiH uradilo da se razotkriju vinovnici te okolnosti masakra nad nedužnim vojnicima tzv. Tuzlanska kolona na Brčanskoj Malti u Tuzli? Na ovo me punukalo pitanje poslanika Bećirovića koji je, pored svog pitanja, trebao i ovo pitanje postaviti radi suživota u Tuzli i BiH.“