15. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH - Izaslanička pitanja

Izaslanik Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje Vladi Federacije BiH, Komisiji za očuvanje spomenika i Općini Visoko: „ Povjerenstvo za očuvanje spomenika je još u srpnju 2003. godine donijelo Odluku o zaštiti arheološkog područja Mile – Krunidbene i grobne crkve bosanskih kraljeva u Visokom. Što je do danas urađeno na provedbi ove Odluke?„

Izaslanica Dušanka Majkić obnovila je pitanje Vijeću ministara BiH postavljeno na 10. sjednici Doma naroda, održanoj 4. 12. 2007. godine, koje glasi: „Molim Vijeće ministara da mi odgovori što je do sada učinjeno na pronalaženju adekvatnog rješenja pravnog statusa JPNIO „Službeni list BiH“, Sarajevo?„ Ujedno, izaslanica Dušanka Majkić o ovoj je temi postavila i sljedeća pitanja: 1. „Dokle se došlo u izradi Zakona o Službenom listu BiH što ga je trebalo sačiniti stručno povjerenstvo, koje je formiralo Ministarstvo pravde?“ 2. „Ako je Vijeće ministara još 2004. godine donijelo odluku o PRIVREMENOM PREUZIMANJU OSNIVAČKIH PRAVA SLUŽBENOG LISTA, zašto na temelju te Odluke nije raspisan natječaj za izbor članova Upravnog odbora?“

Izaslanik Ilija Filipović postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „S obzirom da je Vlada Federacije BiH odlučila utvrđivati prometne prioritete izgradnje dionica autoceste na Koridoru Vc, koje prolaze kroz Federaciju BiH, svojim pojedinačnim odlukama i definirati opći interes za svaku dionicu, i to čini tako da odlukama definira samo pojedine prioritetne dionice autoceste na Koridoru Vc: 1. Zašto se to tako čini i jesu li takve odluke Vlade FBiH rezultat dogovora s Vijećem ministara ili nekom drugom mjerodavnom institucijom i kojom? 2. Hoće li Vijeće ministara poduzeti bilo kakve mjere i kada radi sprečavanja namjernog odugovlačenja i očiglednog pokušaja zaustavljanja provedbe i izgradnje Koridora Vc od strane Vlade Fedracije BiH na dionicama sa sjeverne granice, kroz Posavinu, i s južne strane, kroz Hercegovinu, kako je to odlučeno za druge dionice unutar Federacije BiH?“

Izaslanik Mladen Ivanić postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Vijeće ministara utvrdilo je obvezu da, u suradnji s entitetskim vladama, do 15. veljače predloži program zaštite socijalno ugroženih kategorija stanovništva. U javnim nastupima predsjedatelja, članova Vijeća i ravnatelja Uprave za neizravno oporezivanje spominjala se mogućnost uvođenja dvije stope PDV-a. Zašto ovaj program kasni i hoće li uključivati uvođenje dvije stope PDV-a?“

Izaslanik Zoran Koprivica postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Prije godinu dana, razmatrajući Izvješće o radu Pravobraniteljstva BiH za 2006. godinu, jedan od zaključaka i zahtjeva Ustavnopravnog povjerenstva Doma naroda o pitanju zaštite imovine BiH u inozemstvu bio je zaduživanje Vijeća ministara da žurno oformi povjerenstvo koje će obaviti popis imovine u inozemstvu i o tome sačiniti odgovarajući registar, obavjestiti sva nadležna tijela i institucije o zatečenom stanju i problemima, radi poduzimanja odgovarajućih mjera glede pitanja čuvanja i zaštite navedene imovine. Evidentno je da u javnosti nema nikakvih povratnih informacija o tome što je konkretno poduzeto, je li formirano povjerenstvo i koji su rezultati njegovog rada, te je li Pravobraniteljstvu BiH dostavljen registar imovine BiH u inozemstvu radi daljnjeg postupanja.“

Izaslanik Sulejman Tihić postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH i Državnoj graničnoj službi: „Zašto na ulazu u BiH, na graničnom prijelazu ne stoji naziv – ploča s tekstom 'Dobro došli u Bosnu i Hercegovinu'. Naime, imamo ploče s natpisima: 'Dobro došli u Republiku Srpsku, Hercegovačko- neretvansku županiju', a nisam vidio natpis: 'Dobro došli u Bosnu i Hercegovinu'. Zašto? Mislim da na svakom graničnom prijelazu na prvom mjestu treba stajati: „Dobro došli u Bosnu i Hercegovinu“, a tek onda ostale dobrodošlice. “

Izaslanik Adem Ibrahimpašić postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Kada će se u parlamentarnu proceduru vratiti Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o carinskoj tarifi, koji je poslan unazad pet mjeseci, kako Zakon tako i amandmani, na očitovanje Upravi za neizravno oporezivanje?“

Izaslanik Slobodan Šaraba postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Republika Hrvatska je, počevši od 1. 11. 1993, iz sustava HET-a, bez ičije suglasnosti i kršeći ranije postignuti dogovor, počela preuzimati i danas preuzima više električne energije nego što joj pripada prema Sporazumu sklopljenom 1965. između Vlade BiH i Hrvatske (tadašnji predsjednik Rude Kolak i Mika Špiljak) – omjer u razdiobi električne energije tada je bio 78:22 HE. Hidroelektrane na Trebišnjici su o ovom ogromnom problemu za energetski sektor (dug trenutačno iznosi više od 150 mil. KM prema elektroprivredama Republike Srpske i Federacije BiH) obavijestile sve nadležne institucije u BiH i međunarodnu zajednicu, s obzirom na međunarodni aspekt ovoga problema, tražeći da to pitanje konačno bude stavljeno na dnevni red sjednice Međudržavnog vijeća BiH i Hrvatske. Što Vijeće ministara BiH namjerava poduzeti da riješi ovo ključno i složeno pitanje i kada će pokrenuti aktivnosti u tome smjeru, s obzirom na ogromne štetne posljedice koje su svakoga dana veće?“