19. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH - Izaslanička pitanja

Izaslanik Rudo Vidović postavio je sljedeće pitanje Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine: „Poznato je da u Bosni i Hercegovini usluge gledanja televizijskih programa pruža od 40 operatera kablovske televizije, uz procjenu da imaju ukupno više od 200.000 korisnika. Isto tako je poznato da su svi oni bili dužni Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH dostaviti potpisane izjave, odnosno ugovore o rješenim autorskim pravima za distribuiranje TV-programa koji se mogu ponuditi korisnicima preko njihovih mreža. U tom smislu postavljam dva pitanja Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH : 1. „Jesu li svi operateri kablovske televizije u BiH dostavili takve ugovore i jesu li ugovorima definirane financijske obveze prema TV-kućama čiji se programi distribuiraju? 2. Ima li Regulatorna agencija za komunikacije BiH podatke o ukupnom broju korisnika u BiH koji prate i plaćaju kablovsku televiziju putem mreža kablovskih operatera.“

Izaslanik Hilmo Neimarlija postavio je sljedeće pitanje Vladi Federacije Bosne i Hercegovine: „Prema izvješćima Europske komisije i rezultatima istraživanja referentnih međunarodnih institucija, Bosna i Hercegovina je na posljednjem mjestu u regiji u zaštiti prirodne okoline i upravljanja otpadom. Prema istraživanjima iz 2003. godine, naša zemlja je prije pet godina bila neslavni rekorder u južnoj Europi po broju „ekoloških žarišta“ i proizvođača različitih onečišćenja. Prema izvješću za 2007. godinu, u međuvremenu je postignut ograničeni napredak, ali je on minimalan u području industrijskog onečišćenja. Starim industrijskim zagađivačima upravo u tom vremenu pridružio se „Prevent“ u Visokom, i ovaj moderni pogon za preradu kože u ovom je trenutku vjerojatno najagresivniji i sigurno najmanje kontrolirani proizvođač organskog otpada i onečišćenja zraka u BiH. Prerađivački i organizacijski procesi u „Preventu“ su na razini tehnoloških standarda Europske unije, a postupanje s otpadom na razini je odnosa koji je vladao u predindustrijko doba. U prvo vrijeme, dok se nisu dogodili prosvjedi lokalnog stanovništva, organski otpad iz „Preventa“ bio je istresan na poludivlju deponiju u okolini. Poslije toga počelo se postupati s otpadom tako da ga se nekada pravovremeno uklanja, a nekada zaboravlja i prepušta prirodnoj razgradnji. Ovih ljetnih dana prolaznik kroz Visoko ni u zatvorenom autu ne može izbjeći strašni miris „Preventova“ otpada i mučninu od njegovih plinova u kojima se guši lokalno stanovništvo. U Italiji ima gradića s desetinama pogona za preradu kože kao što je „Prevent“ i, treba li to isticati, bez sličnih plinova i mirisa. Vladi Federacije Bosne i Hercegovine upućujem dva pitanja: 1. Kako je „Prevent“ u Visokom dobio odgovarajuću ekološku dozvolu za rad? 2. Zašto federalne i kantonalne inspekcijske službe godinama ne čine ništa na sprečavanju i sankcioniranju „Preventova“ kršenja europskih normi i domaćih zakona o očuvanju, zaštiti i poboljšanju ekološkog kvaliteta života? Članove Kolegija i kolege izaslanike u Domu naroda obavještavam da ću u slučaju izostanka pravovremenih i argumentiranih odgovora podnjeti interpelaciju predsjedatelju. Uključivanje BiH u Europsku uniju pretpostavlja donošenje i impelmentaciju europskih ekoloških zakona. To što se nadležnosti za djelovanje u području zaštite okoliša uglavnom nalaze na nižim razinama vlasti ne oslobađa obveze nas, izaslanike i zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, da se angažiramo u poslovima koji približavaju BiH europskim asocijacijama i da se suprostavljamo praksama koje nas udaljavaju od Europe.“

Odgovor